Zimska kalcizacija

64

""Sponzorirani prilog

Nakon produženog vremena berbe usjeva, ušli smo u vrijeme gnojidbe i obrade tla. U nekim krajevima se intenzivno radi na dubokoj obradi tla, oranju zimske brazde za jare usjeve. Međutim, sada je i izvrsno vrijeme za provedbu kalcizacije tla. Iako provedba kalcizacije HOLCIM AGROCALOM nije vezana nekim vremenskim razdobljem, može se obaviti kad god je površina slobodna. Stoga, kalcizaciju je najbolje napraviti nakon berbe ili žetve, te prije obrade tla jer se treba dobro pomiješati s dubljim slojevima – kiselost tla uvijek je izraženija u dubljim slojevima pogotovo na nizinskim područjima, odnosno tlima teže propusnosti tla. Zbog otežane mehaničke obrade kalcizaciju je idealno obaviti po suhom vremenu (u ljetnim mjesecima) i po smrznutom tlu (kalcizacija zimi).

""

Zašto je kalcizacija važna zimi?

Mnogima će se činiti da kalcizacija zimi nema efekt ili da ju je bolje napraviti pred sjetvu ili sadnju u proljeće, međutim zimska kalcizacija ima mnoge prednosti:
1. Ako se obavi prije jesenskog oranja neutralizirat će kiselost tla u dubljim slojevima,
2. Ako se napravi po smrznutom tlu bit će lakša mehanička obrada tla,
3. Kalciziranjem u ovom razdoblju (6 mjeseci prije sjetve ili sadnje) bit će veći efekt kod naredne kulture, jer će se pH podići,
4. Nadomještaju se hraniva (Ca i Mg) prinosom iznesena iz tla.
Ova godina je pokazala promjenjivost prirode i klimatskih uvjeta, pa se moraju obavljati neki zahvati koji nisu u skladu s tradicijom u ovo doba godine. Među njima je i kalcizacija. Jedan od važnih čimbenika provedbe kalcizacije u zimi je i taj da su prinosi ove godine bili visoki. Iako to donosi zadovoljstvo na lica proizvođača, visokim prinosima izneseno je i mnogo hraniva iz tla. Naravno, kao i kod nas ljudi, ono što nam je organizam potroši moramo i nadomjestiti, tako je i kod tla. Upotrebom Holcim Agrocala, nadomjestit će se količina iznesenog kalcija i magnezija iz tla. A ono što je isto tako bitno, održat će se ili podići pH vrijednost tla. Zna se da pri niskim pH vrijednostima dolazi do blokade makroelemenata (kalija, fosfora, kalcija, magnezija…), te izostanka očekivanog prinosa.

""

Kako spriječiti izostanak prinosa?

Izostanak očekivanog prinosa najvidljiviji je na povrtnim i voćnim kulturama. U ratarstvu, niski pH je okom teže primjetljiv, jer su i glavne kulture u Hrvatskoj (kukuruz,pšenica) tolerantniji na niži pH (5,2), međutim niski pH može se uvidjeti po razvijenosti korijenovog sustava. Kod žitarica, najosjetljiviji na niski pH je ječam. Ako je pH ispod 5, makroelementi će biti blokirani i izostat će prinos i kvaliteta ječma. Ako je ječam posijan u tlu s niskom pH vrijednošću, to se djelomično može popraviti zimskom kalcizacijom. Površinskom aplikacijom u količini od 500 kg/ ha Agrocal će polako migrirati prema korijenovom sustavu i djelomično popraviti kemijsko stanje tla, tj. ublažiti kiselost. Isto se može primijeniti i kod trajnih pašnjaka. Da bi sljedeća godina bila uspješnija, Holcim je napravio akciju i daje popust na Holcim Agrocal (Ca+Mg) prah do kraja prosinca 2016. Popis naših distributera možete pronaći na www.holcim.hr/poljoprivreda.

Damir Žibrin, ing. agr.
Holcim mineralni agregati d.o.o.
Očura 47/a HR-42250 Lepoglava
Mob. +385 98 98 22 629
damir.zibrin@lafargeholcim.com

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKinder maxi king cake
Sljedeći članak981 tisuća kuna iz IPARD-a za diversifikaciju ruralnih gospodarskih aktivnosti
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.