Oranje ovim plugom je plitko, obrada gornjeg sloja uredna, a tlo sipko. Donji sloj se rahli, ali ne iznosi na površinu, pa se uvjeti života mikroorganizama u njemu ne mijenjaju. Trag kotača koji je u brazdi rahli se šiljkom. Produbljivanjem se povećava volumen aktiviranog tla i poboljšava vodno-zračni režim tla.
Održavanje rahlosti tla
Razvijaju se strojevi za dvoslojnu obradu tla. CT koncept tvrtke Kverneland nudi veliki broj opremljenosti s pet redova alata na jedinstvenom okviru. Prvi red su alati u vidu tanjura ili diskova – režu biljne ostatke. Slijede zupci s različitim alatima za rahljenje gornjeg sloja tla, zatim tanjuri za ravnanje, zupci za dublju obradu podesivi do 40 cm i peti red valjci za sitnjenje i ravnanje površine. Za vuču je potreban traktor snage preko 75 kW (>100 KS) po metru zahvata, da bi se radilo brzinom 8 do 12 km/h. Prednost imaju traktori s vrlo širokim gumama (800 ili više mm) i traktori s gumenim gusjenicama. Održavanju rahlosti tla prirodno pomažu trave i leguminoze, a osobito lupina, facelija i drugi međuusjevi. Može se proizvoditi više od 8 t/ha pšenice, što je dokazano kod nas i ove godine, ali tamo gdje je obrada tla takva da tlo prima i zadržava vodu. Svi proizvođači plugova traže rješenje za obradu donjeg sloja „oraničnog horizonta“, a da ga ne iznose „na sunce“, da ne izmjenjuju položaj slojeva, jer u tome prave štetu živim organizmima u oba sloja.
Konzervirajuća obrada
Tlo u ravnici i na nagibima do 12% najprije treba izravnati paralelno s prirodnom valovitosti terena i osloboditi od korova. Objediniti površine u table, njive veće od 5 ha, kako bi se mogli primijeniti vrhunski strojevi velikoga učinka. Dvoslojna obrada se može obaviti i u dva prohoda – podrivačem, a zatim strojem za plitku obradu. Ratarska proizvodna godina započinje žetvom strnih žitarica. Iza prolaska kombajna i raspodjele usitnjene slame i pljeve po cijeloj površini izvodi se prva operacija konzervirajuće obrade. Time se čuva zatečena vlaga u tlu, plitko se unose biljni ostaci i započinje razgradnja slame u humus. U Maroku se pšenica proizvodi uz navodnjavanje. Prinosi su visoki, a slama vrijedi više od zrna, jer treba prehraniti deve. Prinosi zrna, uz navodnjavanje su vrlo visoki, >8 t, ali i slame ima na toj razini. I kod nas je posljednjih godina velika potražnja za slamom – traže je stočari, a i energetski je zanimljiva. No, vještim gospodarenjem slamom moguće je održavati dosegnutu razinu humusa, na način da se plitko unosi u tlo, kako bi se brzo razgradila u humus. Unatrag četiri godine jedna tvrtka uslužno skenira stanje tla po dubini i daje kartu tla na rasteru sličnu karti plodnosti (visine prinosa) koja se može snimiti tijekom vršidbe žitarica. Točnost skeniranja kontrolira se uzimanjem uzoraka sondom, kao i kopanjem profila ili uzimanjem uzoraka štihačom.
