Gorušica potječe iz Azije i još su je stari narodi koristili kao ljekovitu i začinsku biljku. Sjeme bijele gorušice sadrži 20-36% ulja, 26- 33% bjelančevina, 21% nedušičnih ekstraktivnih tvari, 5-10% vlakana i 4-4,5% pepela.
Sjeme gorušice sadrži sumporne spojeve koji djelovanjem enzima mirozinaze hidroliziraju u eterična ulja od kojih potječe ljut okus. Iz sjemena bijele gorušice hladnim postupkom prešanja se dobiva ulje žute boje koje je po kvaliteti slično suncokretovom. Nakon izlučivanja ulja od ostale mase se proizvodi poznati dodatak jelima, senf.
Sjeme bijele gorušice se koristi i kao začin za pripremu salata, umaka, jela od divljači, te u pripremi zimnice, a ima i antibakterijsko i antimikotično djelovanje. Smeđa gorušica se koristi kao uljarica, začin i povrće. Sjeme smeđe gorušice ima jači okus i ljutinu od bijele gorušice te se također koristi u pripremi senfa (Dijon senf), različitih jela i salata kojima daje specifičan okus i ljutinu. Iz sjemena smeđe gorušice također se dobiva jestivo ulje.
Zadnjih 50 godina crnu gorušicu zamijenila je smeđa. Uzgoj crne gorušice je uglavnom ograničen na Indiju i Etiopiju gdje se koristi kao začin.
Gorušica ima kratku vegetaciju, 90-105 dana. Može se uspješno koristiti kao zaštitni usjev, odnosno usjev koji sprječava gubitak dušika iz tla.
Za ovu svrhu koriste je u Engleskoj gdje se sije u kolovozu ili rujnu i nakon dva mjeseca vegetacije se zaorava. Zelena masa bijele i crne gorušice može se koristiti i za hranidbu stoke. Iako u nas postoje povoljni agroekološki uvjeti za njezin uzgoj, gorušica se u Hrvatskoj ne uzgaja.
Kod nas se gorušica može sijati u ravničarskim krajevima kao jara kultura. Prosječni prinosi sjemena iznose 1600-2500 kg/ha.
Gorušica sadrži glukozinolate čijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno ili bioinsekticidno djelovanje. Stoga se preporučuje sjetva gorušice za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljišnih štetnika i bolesti, osobito u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVinska muha pjegavih krila – novi štetnik
Sljedeći članakIzbor traktora u 2011.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.