Na 2. danu ratarskog skupa u Osijeku održane su 2 sekcije, Prilagodba ratarske proizvodnje klimatskim promjenama i novi uvjeti za sjetvu i zaštitu ratarskih kultura te Obrada tla i povećanje plodnosti tla.
Uvodnim izlaganjem je Robert Jurišić pokušao nagovjestiti što mogu očekivati hrvatski ratari u budućnosti te kakav je utjecaj klimatskih promjena na tržište ratarskih proizvoda.
–U Hrvatskoj obrađujemo 600 tisuća hektara zemlje i mi bi sa svakom dodatnom tonom dobili više uroda kad bi bolje upravljali vodom. Imamo potencijal od 100 do 150 milijuna tona propuštene stvorene vrijednosti odnosno potencijala, naglasio je Jurišić.
Šuma propisa i administracije
Na panel raspravi pod nazivom – Na koji način se prilagoditi i umanjiti utjecaj klimatskih promjena u ratarskoj proizvodnji govorilo se o novim tehnologijama, inovacijama, te kako zaštititi ratarsku proizvodnju uz tako malo djelatnih tvari koje su preostale za zaštitu kultura. Također poljoprivrednici ratari se moraju snalaziti u šumi propisa i administraciji, biti spremni na stalne promjene i nove zakonske propise. Pri tome je to mahom starijim poljoprivrednicima naporno i slabo se snalaze, pogotovo na postojeće i nadolazeće zelene politike.
Fokus je na novim znanjima i tehnologijama, dodatnom opismenjavanju naših proizvođača u području propisa i zakona te različitim tehnologijama – primjerice pravovremeno uočavanje bolesti dronovima, primjeni biostimulatora, sortimentu, plodoredu te navodnjavanju koje je itekako potrebno.
Foto: Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
