Porast cijena svih inputa u proizvodnji ratarskih kultura (mineralno gnojivo, sjeme, sredstva za zaštitu bilja itd.) uz različite postignute otkupne cijene na tržištu posljednjih godina, uz promjene vremenskih prilika, predstavljaju veliki izazov poljoprivrednim proizvođačima pri donošenju odluke o predstojećoj sjetvi ozimih žitarica.
Osim navedenog, u cilju poštivanja propisanih pravila Uvjetovanosti kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku EU i ostvarivanja osnovnih plaćanja, potrebno je dobro planirati provedbu plodoreda na oraničnim površinama, pogotovo poljoprivredna gospodarstva s više od 10 ha ukupno obradivih površina koja trebaju na razini parcele u tekućoj godini provesti izmjenu dva različita usjeva. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2023. godini od ukupno 1.121.197 ha obradivih površina za koja su tražena izravna plaćanja, u Republici Hrvatskoj najviše površina zauzimaju usjevi pšenice (168.589 ha) i kukuruza (285.302,69 ha).
Na postignutu visinu uroda i ostvarenu kvalitetu zrna ovogodišnje proizvodnje naše najvažnije krušarice pšenice, osim provedenih agrotehničkih mjera tijekom vegetacijske sezone uzgoja u velikoj mjeri utjecale su i vremenske prilike. Zabilježena količina oborina na iMethos uređaju (Mursko Središće) u neposrednoj blizini postavljenog proizvodnog pokusa 35 sorata pšenice od 1. siječnja do 17. srpnja 2023. godine iznosila je 688 mm/m² (višegodišnji prosjek na području Međimurske županije iznosi okvirno 800 mm/m²).
Tablica 1. Mjesečne količine oborina i Methos uređaj-Mursko Središće
| Mjesec | Količina oborina mm/m² |
| Siječanj | 152 |
| Veljača | 7,6 |
| Ožujak | 69,2 |
| Travanj | 86,4 |
| Svibanj | 118,6 |
| Lipanj | 79,8 |
| Do 17. srpnja | 174,4 |
Pojava bolesti zbog vlage
Izuzetno velike količine oborina bilježe se u mjesecu siječnju i srpnju 2023. godine. Povećano vlaženje lišća i niže temperature dovode do pojave žute hrđe u ožujku i travnju, no ne u tom obujmu kao 2014. godine. Vremenske prilike pogodovale su razvoju i drugih bolesti pšenice, što je zbog potrebe provedbe zaštite usjeva doprinijelo smanjenju ostvarene dobiti. Niže ostvarene otkupne cijene zbog smanjenja kvalitete zrna uzrokovanog povećanom količinom i rasporedom oborina u vrijeme žetve dodatno su utjecale na ekonomičnost proizvodnje ove kulture.
U proizvodnom pokusu pšenice, potrebno je naglasiti da se provodio na načelima konzervacijske poljoprivrede, pa je ostvareni prosjek prinosa 35 sorata iznosio 8720 kg/ha. Najviši ostvareni prinos iznosio je 10845 kg/ha suhog zrna, dok je najniži iznosio 7146 kg/ha. Prosjek ostvarenog sadržaja proteina svih sorata u pokusu iznosio je 13,25 %, s tim da je najniži zabilježen sadržaj proteina 10,5 %, dok najviši 15,2 %.
Loša hektolitarska masa, ali i cijena
Zbog oborina koje su produžile žetvu pšenice, najveći utjecaj vidljiv je na hektolitarskoj masi, koja je nažalost bila vrlo niska (najniža 54 kg/hl – sorta s dosta pljevica, najviša 78,5 kg/hl, prosjek svih sorata 68,58 kg/hl) te ostvarena cijena na tržištu nije bila zadovoljavajuća. Zbog smanjenja troškova proizvodnje, posljednjih godina sve više proizvođača odlučuje se na sjetvu vlastitog sjemena.
Korištenje vlastitog sjemena regulirana je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/2021.) koji je stupio na snagu 1. 1. 2022. godine te Pravilnikom o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023.), a potrebno se pridržavati propisane zakonske legislative. Prilikom izbora sortimenta za predstojeću sjetvu svakako je potrebno voditi računa o osobinama odabrane sorte i njenoj mogućnosti prilagodbe agroekološkim uvjetima, koja visina i kvaliteta se namjerava postići te visinu ulaganja na koju je spreman poljoprivredni proizvođač u ovom trenutku.
