Hrvatsko agronomsko društvo (HAD) organizira sedamnaesti međunarodni kongres oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo od 5. do 8. studenog u Opatiji. Program kongresa za Gospodarski list predstavio je predsjednik HAD-a, doc. dr. sc. Josip Haramija.
Cilj Hrvatskog agronomskog društva je promicanje, unapređivanje poljoprivredne struke i znanosti u svim njezinim područjima radi postizanja optimalnog gospodarskog razvitka, blagostanja i sigurnosti. Već dugi niz godina HAD organizira međunarodni kongres oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo na kojem će se i ove godine raspravljati o novostima u zakonskoj regulativi iz sjemenarstva i rasadničarstva.
Inovacije u oplemenjivanju bilja
Održat će se brojna zanimljiva predavanja o istraživanjima i inovacijama u oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu, od zaštite oplenjivačkog prava do održive proizvodnje sjemena i sadnog materijala i o proizvodnji sjemena i sadnog materijala u odnosu na klimatske promjene i očuvanje bioraznolikosti. Bit će prezentirana 34 rada kroz plenarna izlaganja, te kroz sekcije: oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.
–Na skupu će predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prikazati donijete nove propise u sjemenarstvu i rasadničarstvu te biljnom zdravstvu. Kontinuirano se na razini Europske unije propisi iz područja sjemenarstva i rasadničarstva ažuriraju i mijenjaju, te prenose u nacionalno zakonodavstvo. Na skupu će se prikazati znanstveni napredak oplemenjivanja bilja u stvaranja novih kultivara, te stručno opravdano promovirati certificirano sjeme kao konačni proizvod koji je temelj poljoprivredne proizvodnje, naglasio je predsjednik HAD-a i ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, doc. dr. sc. Haramija. Dodao je da će naši najznačajniji znanstvenici predstaviti najnovija istraživanja s novim sortama i hibridima poljoprivrednih kultura.
U čemu smo blizu samodostatnosti?
Na skupu će se iznijeti podaci u čemu smo blizu samodostatnosti ili smo je postigli, a gdje smo osuđeni na uvoz sjemena. Prikazat će se proizvodnja sjemenskih usjeva i sadnog materijala u 2023. i 2024. godini, te ukupne certificirane količine sjemena u Republici Hrvatskoj.
–Saznat ćemo zašto je u sjemenu i sadnom materijalu Hrvatska imala negativnu vanjskotrgovinsku bilancu u 2022. godini 47,6 milijuna eura, a u 2023. godini 65,6 milijuna eura. Kroz sekciju rasadničarstvo bit će predstavljena proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala u Republici Hrvatskoj. Na skupu će se predstaviti različitost nacionalnih biljnih genetskih izvora koje treba očuvati i učiniti dostupnim kroz umnažanje sjemena našim vrtlarima. Naši ratari moći će doznati koje su najproduktivnije i najkvalitetnije sorte i hibridi u proizvodnji, najavio je Haramija.
Proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme Covid-19 krize te rata u Ukrajini. Proizvođačima osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza. Time je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost stanovništva kod najzastupljenijih kultura.
–Agronomska struka snažno potiče i promovira uporabu certificiranog sjemena, jer imamo kontinuitet kvalitete i zdravstvene ispravnosti od polja do stola. Potreba je boljeg nadzora uporabe vlastitog reprodukcijskog materijala te je posebno potreba poticanja uporabe certificiranog sjemena prepoznata u nekima od velikih poljoprivrednih zemalja Unije – mi se od te prakse odmičemo, smatraHaramija.
–Kod biljnih vrsta gdje je razvijena domaća selekcija samodostatni smo kod sjemena (strne žitarice, soja, lucerna, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe do 60%), Ne možemo biti zadovoljni činjenicom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza značajno pala, da uvozimo četiri petine sjemena krmnog bilja ili devet desetina sjemena povrća ili da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu ili da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe – značajnih ratarskih kultura, ističe Haramija.
Certificirano ili vlastito sjeme- teorija i praksa
Svake godine se na kongresu održavaju i zanimljive rasprave. Zanimljiva diskusija najavljena je i na ovogodišnjem okruglom stolu pod nazivom: Certificirano ili vlastito sjeme- teorija i praksa. Na kongresu će predstavnica Švedske prezentirati iskustva u certificiranju sjemena u Švedskoj, kao i nadzor u mogućnosti upotrebe vlastitog sjemena.
Na kongresu će biti dodijeljena priznanja „Zlatno sjeme“ za najzastupljenije sorte i hibride u Republici Hrvatskoj u pojedinim kategorijama.
–Kongres je prilika da sve sastavnice Industrije sjemena Hrvatske angažiraju i ulože dodatni napor kako bi se zadovoljenje vlastitih potreba za sjemenom povećalo – od Ministarstva koje donosi odluke, kreira razvojne i poticajne strategije ili programe do oplemenjivačkih kuća i sjemenara koji se moraju prilagoditi tržišnim uvjetima te pokušati iskoristiti djelomično negativnu situaciju koja postoji u prostor za napredak i razvoj podizanjem proizvodnje sjemena kukuruza, uljarica, krmnog bilja, povrća, krumpira… Proizvođači, stručnjaci i znanstvenici, svi su dobrodošli kao sudionici Kongresa, poziva Haramija. Na kraju dodajemo da se više detaljnijih informacija o programu kongresa može vidjeti na internetskoj stranici Hrvatskog agronomskog društva www.agronomsko.hr
Izvor: HAD
 organizira sedamnaesti međunarodni kongres oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo od 5. do 8. studenog u Opatiji.){kind=link}