Vrijeme obrade je jedan od ključnih čimbenika današnje poljoprivredne proizvodnje. Očuvanje vlage i fine mrvičaste strukture je najvažnije za klijanje, nicanje, a time i za optimalni sklop biljaka. Spojeni zahvati reducirane obrade postali su neizostavni kako bi se izbjegao negativni učinak vremenskih ekstrema.

Oni se temeljno pogledaju u naglom izostanku oborina, a zatim prevelikom višku koji rezultira poplavama. Efekt ovih brzih izmjena se izravno iskazuje u stvaranju neizostavne pokorice na površinskom sloju već posijanih polja. Nekoliko centimetra tvrdog sloja teško probijaju klice, nema zraka u tlu čime izostaje aeracija i neizbježno propadanje sjemena. U konačnici nastaju ogromne štete zbog lošeg nicanja ili presijavanja koje udvostručuje ionako previsoke troškove u sjetvi.

Gruber ima visok potencijal miješanja zemlje

Gruber služi za obradu tla nakon žetve ili za pripremu sjetvene površine do dubine 10-15 cm, odnosno 25-30 cm. Općenito gruberi imaju visoki potencijal miješanja zemlje, a mogu raditi pri većim radnim brzinama, pri čemu se tlo vrlo dobro poravnava. Radna tijela su opremljena sigurnosnim vijcima. Nailaskom na prepreku vijak pukne i tako štiti uređaj od većih oštećenja. Ujedno se smanjuje ukupna težina stroja, a omogućeno je i priključivanje na manje traktore. Cjevasti valjak je prikladan za srednje zbijena tla. Prstenasti valjak daje veći stupanj usitnjenosti zemljišta. Prstenovi su V profila. Pogodan je za suha i glinovita tla. Disk valjci pritišću na tlo ispod gornje površine i pridonose boljoj mrvičavosti. Boljem prodiranju u tlo doprinose bočni odgrnjači ili deflektori.

Nošena tanjurača, Izvor: Agrocentar Blaževac

Nošena tanjurača

Nošena tanjurača obrađuje tlo do dubine 10 cm. Izrađuje se u radnim širinama 2-3,2 m u montiranoj verziji, što je pogodno za manje i srednje OPG-e. Potrebni traktori za rad su 75 – 100 KS. Diskovi su debljine 5 mm, promjera 520 mm i termički su obrađeni. Osigurano je kvalitetno kontinuirano rezanje tla zbog mogućnosti pomicanja baterija diskova. Ima mogućnost prilagođavanja rada diskova pod određenim kutem. Izrađuju se u V izvedbi. Princip rada se bazira na siječenju, drobljenju i miješanju tla. Broj radnih tijela varira od 24 do 32. Razmak između tanjura je 195 mm. Dodatnu opremu čine valjci na kraju tanjurače koji lagano zbijaju i poravnavaju zemljište.

Nošena tanjurača se upotrebljava za više namjena:

  1. Prašenje strništa nakon žetve, plitka obrada za sjetvu postrnih usjeva
  2. Ekološko suzbijanje korova
  3. Predsjetvenu pripremu
  4. Poravnavanje mikrodepresija čime se smanjuje količina zastojne vode
Kratka kompaktna tanjurača za strništa, Foto: Grapak d.o.o.

Kompaktna tanjurača za obradu strništa

Kompaktna tanjurača Horsch Joker izrađuje se u radnim širinama 3-7 m. U zoni klijanja stvara se visoki udio mrvičaste strukture tla. Lako se čisti od biljnih ostataka zbog visokog klirensa. Kod veće radne brzine povećava se efikasnost obrade. Ulazi dobro u tlo zbog velike nazubljenosti diskova. Kao dodatnu opremu ima komplet za unošenje organskog gnojiva i gnojnice. Prilikom rada brzo prekida nicanje korovskog sjemena, prekida kapilare i unosi organske ostatke u tlo.

Efikasna je i kod unošenja siderata odnosno usjeva za zelenu gnojidbu. Radna brzina je 20 km/h, izrađuje se u nošenoj izvedbi. Promjer diskova je 52 cm kod svih modela, a broj varira od 24 do 48. Ovisno o veličini potrebni su traktori od 90 – 240 KS. Kao dodatna oprema može biti i uređaj za izravnu sjetvu: trava, djetelina, DTS-a, lucerne, odnosno nekog drugog podusjeva ili usjeva za zelenu gnojidbu.

Prethodni članakSavjetovanje o pravilniku o voćnim sokovima i sličnim proizvodima
Sljedeći članakDvije hrvatske tvrtke na sajmu Fruit Logistica 2025. u Berlinu
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.