Što posijati
Za proizvodnju krme uglavnom se u ovom roku sjetve sije kukuruz ili krmni sirak. Opremljenost gospodarstva pripadajućom opremom i mehanizacijom, uvjetovat će i izbor vrste koju ćemo posijati. Stočarstvu orijentirana gospodarstva, najčešće se odlučuju za sjetvu kukuruza. Osim kukuruza, od ratarskih kultura možemo posijati: krmni sirak, krmne repice, stočne repe, stočne mrkve, jari stočni grašak, jaru grahoricu, lupine, soju, suncokret, ali mogućnost nabave sjemena je upitna, pa stoga u tekstu navodim nekoliko posebnosti vezanih za sjetvu najčešće postrne vrste – kukuruza.
Odmah nakon žetve tlo trebamo plitko izorati. Istog dana treba obaviti i dopunsku (predsjetvenu obradu). Zbog očuvanja vlage bilo bi dobro izbjeći tanjuranje, ali na težim tlima ono će biti potrebno. Na lakšim tlima nakon oranja dovoljno je tlo pripremiti sjetvospremačem i odmah nakon toga pristupiti sjetvi.
Izbor hibrida kukuruza
Uz pravilnu agrotehniku, ne smijemo zaboraviti da je bitno izabrati odgovarajući hibrid kukuruza. Taj izbor ovisi prije svega o namjeni hibrida i načinu korištenja. Za proizvodnju suhog zrna u ovom sjetvenom roku možemo izabrati hibride vegetacijske skupine FAO 100 ili 200. Za proizvodnju vlažnog zrna ili silažu čitave biljke mogli bi se izabrati hibridi za jednu vegetacijsku
grupu kasniji (FAO 200 ili 300) u odnosu na hibride namijenjene uzgoju za zrno. Bez obzira na odabranu vegetacijsku skupinu, kukuruz ne bi smio zahvatiti mraz sa sadržajem vlage iznad 35-40%. Prilikom žetve uljane repice ili ječma na parcelama koje planiramo koristiti za postrnu sjetvu preporučljivo je korištenje kombajna koji mogu žetvene ostatke dobro usitniti, znači kombajne sa sječkomtarupom, te biljke podsjeći što niže. Dubina oranja ne mora biti velika, dovoljno je 20-ak cm, ali svakako prilikom oranja treba unijeti u tlo i planirana mineralna gnojiva.
Da bismo smanjili isušivanje tla, brazdu trebamo što prije zatvoriti i pripremiti za sjetvu (ne smijemo presitno pripremiti sjetveni sloj radi čestih ljetnih pljuskova i stvaranja pokorice). Za dobro nicanje bitno je i da tlo bude dobro slegnuto. Valjanje povoljno utječe na brže i ujednačenije nicanje. Sjetvena priprema se obavlja do dubine sjetve. Sjetva u ovim uvjetima mora biti nešto dublja – oko 6 cm, a ako je potrebno i do 8 cm. I dubina sjetve opet najviše ovisi o vlazi i teksturi tla. Isto tako i sjetveni sklopovi, prije svega radi nešto lošijeg nicanja (nedovoljno vlage u sjetvenom sloju), trebali bi biti nešto gušći u odnosu na sjetvu u glavnom roku.
Najvažniji čimbenici za donošenje odluke o mogućnosti postrne sjetve jesu vlaga i temperatura, a zatim svojstva tla na svakoj pojedinoj parceli. Sve agrotehničke mjere moramo obaviti u što kraćem vremenskom razdoblju radi iskorištenja i očuvanja zemljišne vlage.
