Potrebno je znati prepoznati korovne vrste prisutne na njivi i odabrati herbicid koji će svojim spektrom obuhvatiti prisutne vrste. Korove je potrebno prepoznati u ranom razvojnom stadiju (kotiledoni – prvi pravi listovi) jer se u tom razvojnom stadiju uglavnom i obavlja primjena herbicida. Na fotografijama stoga prikazujemo najznačajnije širokolisne korove kukuruza u ranoj razvojnoj fazi.

Loboda
Ambrozija
Oštrodlaki šćir
Mračnjak
Crna pomoćnica
Bijeli kužnjak

Osim ispravne determinacije korova, zahtjevnost suzbijanja korova u kritičnom razdoblju zakorovljenosti usjeva kukuruza koje traje do stadija razvoja do desetog lista, leži i u važnosti određivanja optimalnog vremena primjene herbicida. Nakon prerane primjene herbicida, često slijedi novi ponik korova, što iziskuje dodatno tretiranje. Kod većine ratarskih kultura višekratna primjena herbicida često ekonomski nije isplativa. Za takve kulture korisna bi bila prognoza razdoblja najveće dinamike nicanja korova. To omogućuje lakše određivanje optimalnog roka primjene herbicida.

Sve korove koji iz bilo kojeg razloga izbjegnu učinku zemljišnih herbicida (npr. nedostatak oborina) kao i višegodišnje korove (koje ne suzbija niti jedan zemljišni herbicid), moguće je suzbiti nakon nicanja kukuruza i korova. Iskusniji proizvođači sve češće se odlučuju za primjenu herbicida samo u ovom roku. To se zapravo i preporučuje u integriranoj zaštiti bilja. Naime, osnova premisa integriranog suzbijanja korova je primjena herbicida samo ako je potrebno, s čime je potrebno i koliko je potrebno, a što se jedino može postići primjenom herbicida nakon nicanja korova i usjeva. Temeljem iznikle korovne flore i poznavanjem spektra djelovanja herbicida moguće je odabrati „pravi“ herbicid. Dodatno, neki od pripravaka iz pre-em roka  imaju dozvolu za primjenu i u ovom roku, ali u nešto nižim dozacijama jer ih korovna biljka usvaja i korijenom i listom. Ipak, primjena herbicida u ovom roku znatno je zahtjevnija.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObnovljivi izvori energije na OPG-u kao dodatni izvor zarade (2)
Sljedeći članakSat za planet Zemlju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.