Kad je u pitanju ratarska proizvodnja u RH možemo reći da je konkurentna, to prije svega pokazuje proizvodnja. U proizvodnji uljarica i žitarica, Hrvatska je samodostatna. Proizvodimo gotovo dvostruko više od svojih potreba, samodostatnost nam je u prosjeku 190 posto, naglašeno je na 1. ratarskom skupu IZIDOR u Osijeku u Gospodarskom centru Osječko baranjske županije.
Trebamo nova rješenja
–Danas je ratarstvo suočeno s brojnim izazovima, počevši od klimatskih promjena, tržišne nestabilnosti, rastućih troškova proizvodnja i sve većega pritiska na samu produktivnost. Sve su to činitelji koji zahtijevaju od nas da ne samo da svojim znanjem i radom već i prilagođavanjem stalno učimo i da stalno imamo određene inovacije. Svakako to je izazov, ujedno i prilika da usavršimo svoje metode, primjenimo nova rješenja kako bi ostvarili bolje rezultate, rekao je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka.
Ratarska proizvodnja je konkurentna
–Klimatske promjene su destabilizirale poljoprivredne prinose, a s druge strane na globalnoj razini izazvale snažne poremećaje tržišta te snažan cjenovni inflatorni pritisak. Također, imamo cjenovne politike koje su u ovom programskom razdoblju uz već postojeće standarde višestruke uvjetovanosti u ovom programskom razdoblju kroz takozvane eko sheme dodatno zakomplicirale situaciju, dodatno uvele nove standarde. Tako će biti još zahtjevnije doći do onih 25 posto potpora udjela u izravnim potporama. Povjesno gledano nalazimo se u jednoj fazi nezapamćene birokratizacije i administracije koja prati poljoprivrednu proizvodnju. Trebat će itekako snažna institucionalna potpora da bi se jedan obični poljoprivrednik, seljak u toj šumi propisa, obrazaca i papirologije mogao snaći.
–Postoji pad realnog dohotka poljoprivrednika, na razini EU za 5 posto, u Hrvatskoj čak za 10 posto. Poljoprivrednicima ostaje sve manje. Postoji bojazan da ovakva dosljedna provedba zelenih politika bi mogla dovesti do toga da EU koja je bila najveća izvoznica hrane u svijetu da u jednom trenutku postane i velika uvoznica. Kad je u pitanju ratarska proizvodnja u RH možemo reći da je konkurentna, to prije svega pokazuje proizvodnja. U proizvodnju uljarica i žitarica, Hrvatska je samodostatna. Proizvodimo gotovo dvostruko više od svojih potreba, samodostatnost nam je u prosjeku 190 posto. Vanjsko trgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda doseže rekordne razine.
–Za prvih 7 mjeseci ove godine imamo podatke da nam je izvoz pao, a uvoz nam raste po stopi od 9 posti. S druge strane imamo vanjsko trgovinski suficit u razmjeni žitarica i uljarica, kumulativno ove godine u vanjsko trgovinskoj razmjeni imali smo 100 postotni suficit u uljaricama i žitaricama. Iako je ratarska proizvodnja u Hrvatskoj konkurentna, mala smo zemlja. Ono što nije dobro je da izvozimo pšenicu, kukuruz i soju. S druge strane uvozimo velike količine stočarskih proizvoda, mesa, mlijeka, stočne hrane i velike količine mlinsko pekarskih proizvoda. Mi jednostavno moramo snažnije povezati ratarsku proizvodnju sa stočarskom i sa prehrambenom industrijom radi veće dodane vrijednosti i finalizacije proizvoda, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević.
Produktivnost domaće proizvodnje 30 posto prosjeka u EU
–Pozdravljam da se upravo ovdje u Osječko – baranjskoj županiji održava ovakav susret na kojem će se razmijeniti susret, mišljenja, na kojem će se donijeti zaključci kako bi naše ratarstvo bilo efikasnije, bolje, uspješnije, produktivnije i kako bi osiguralo kvalitetan dohodak našim poljoprivrednim proizvođačima. Unatrag nekoliko godina o poljoprivredi se razgovara kao o održivoj. Ona ima svoja tri osnovna skupa ekonomska, okolišna i socijalna održivost.
–Hrvatska dobro stoji po pitanju ,,zelenih pokazatelja”. Primjenjuje puno manje pesticida i ima daleko nižu emisiju stakleničkih plinova iz poljoprivrede, u odnosu na druge zemlje članice EU. Uz ostale potpore, Ministarstvo je ove godine dodatno osiguralo 20 milijuna eura za ublažavanje posljedica ovogodišnje suše, posebice u ratarstvu. Ono što će dodatno pridonijeti stabilnosti, je raniji početak isplate avansa, jer će se do kraja godine kroz četiri osnovne mjere isplatiti nešto više od 245 milijuna eura, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva.
–Također, unatoč velikim ulaganjima posljednjih godina, produktivnost naše poljoprivredne proizvodnje na 30 posto prosječne produktivnosti EU. U tom je segmentu potrebno tražiti rješenja, u suradnji sa znanstvenim institucijama, dodao je Tušek.
Održivi razvoj i navodnjavanje
U sklopu dvodnevnog stručnog skupa, održane su i dvije sekcije. U okviru prve sekcije Održivi razvoj u ratarskoj proizvodnji – održana je panel rasprava Kako ispoštovati eko sheme i ostvariti potpore iz Strateškog plana? Raspravu je moderirao Martin Vuković. Nakon nje održana je i druga sekcija Aktualni izazovi u navodnjavanju ratarskih kultura u okviru koje je bila panel rasprava Aktualni izazovi u navodnjavanju ratarskih kultura. Nju je moderirarao prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta biotehničkih znanosti iz Osijeka.
Na prvom ratarskom skupu uručena su i značajna priznanja dr. sc. Miji Saboliću za životno djelu te priznanje za perspektivnog ratara Antunu Degmečiću.
Foto: Ivan Stupnišek
