Od svih ratarskih kultura, šećerna repa ima najveće zahtjeve prema tlu. Za uspješan uzgoj zahtijeva duboka, plodna i rahla tla koja omogućavaju pravilan razvoj korijena. Za rast i razvoj treba tla dobre strukture bez sklonosti stvaranju pokorice, neutralne do slabo kisele reakcije (pH 6,8-7,2) s razinom podzemne vode ispod 1,2 m. Na istoj površini šećerna repa može se uzgajati svake pete godine. Dobri predusjevi su kulture koje rano napuštaju tlo i omogućavaju pravovremenu obradu i gnojidbu (strne žitarice i soja).

Sjetva šećerne repe može započeti kad temperatura sjetvenog sloja na dubini 5 cm dostigne 6-8 oC. Danas se šećerna repa sije na konačan sklop na međuredni razmak od 45 ili 50 cm i razmak u redu od 16 do 20 cm. Za sjetvu se koristi dorađeno (pilirano), genetski jednoklično sjeme. Potrošnja sjemena računa se u sjetvenim jedinicama (1 sjetvena jedinica  = 100000 sjemenki/pileta). Masa sjetvene jedinice ovisi o apsolutnoj masi sjemena i iznosi 1,5 do 2,5 kg.

Za sjetvu jednog hektara potrebno je 1,1-1,3 sjetvene jedinice. Nakon nicanja sklop bi trebao biti 90000 do 100000 biljaka po hektaru. Takav sklop osigurava optimalan broj biljaka po hektaru tijekom vegetacije (85000 – 95000). Ako je sklop manji od 70000 biljaka/ha znatno se smanjuje prinos i kvaliteta, a usjeve s manje od 60000 biljaka/ha potrebno je presijati. S obzirom na postotak šećera u korijenu i dužinu vegetacije tri su osnova tipa šećerne repe:

•          Z-tip (šećernate sorte) duljine vegetacije najmanje 160 dana koje daju niži prinos, a povećan sadržaj šećera i pogodne su za ranije rokove vađenja

•          N-tip (normalne sorte) duljine vegetacije od 170-190 dana koje daju osrednji prinos s osrednjim sadržajem šećera, a pogodne za srednje rokove vađenja

•          E-tip (prinosne sorte) duljine vegetacije 180-200 dana koje daju visoke prinose s manjim sadržajem šećera i pogodne su za kasnije rokove vađenja.

Danas su u proizvodnji uglavnom zastupljene sorte Z-tipa. Prilikom nabave sjemena nužno je voditi računa o tome da se tržištu nalazi klasično sjeme šećerne repe i SMART sjeme. SMART sorte su rezultat inovativnih rješenja koja su zajedničkom suradnjom postigli znanstvenici – oplemenjivači/sjemenari i stručnjaci za zaštitu bilja. Izbor sorte izuzetno je važan pri odabiru strategije suzbijanja korova.

Gnojidba šećerne repe

Gnojidba šećerne repe mora biti prilagođena potrebama usjeva i agroekološkim uvjetima proizvodnje. Kemijska analiza tla i gnojidba sukladno rezultatima analize temelj je za profitabilnu gnojidbu šećerne repe uz visok prinos i dobru tehnološku kvalitetu korijena. Suvišne količine dušičnih gnojiva povećavaju količinu lišća i glava u odnosu na korijen. Posljedično dolazi do pada digestije i tehnološke kakvoće.

Neposredno prije sjetve obavlja se predsjetvena obrada tla. Na kvalitetnim i dobro poravnatim tlima u proljeće je dovoljan jedan prohod kombiniranim oruđem (sjetvospremačem). Radi boljeg prosušivanja tla u proljeće ponekad je na manje kvalitetnim tlima za uzgoj šećerne repe potrebno obaviti i drljanje. Sjeme šećerne repe ima malu količinu rezervnih tvari u sjemenu, klica je slabe probojne moći i upravo zbog toga predsjetvenom obradom treba omogućiti brzo klijanje i nicanje.

Pripremu tla za sjetvu šećerne repe treba obaviti do dubine 3 do 5 cm. Cilj je postići rahli sloj tla, mrvičasto-graškaste strukture do dubine sjetve (2–3 cm), ispod kojeg se nalazi kompaktan sloj – „sjetvena posteljica“ debljine 0,8-1,0 cm u kojem je uspostavljen kapilarni uspon vode. Sijaćica ulaže sjeme u kompaktan sloj koji osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje. Gornji, rahli, prozračni sloj tla u proljeće se bolje i brže zagrijava, a kvalitetna priprema tla omogućuje bolju infiltraciju vode te sprječava formiranje pokorice i gubitak vode iz tla.

Šećerna repa-nicanje
Šećerna repa-razvoj listova

Tekst i foto: mr. sc. Tatjana Martinović i Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Pročitajte još:

Sjetva i uzgoj okopavinskih kultura

Kukuruz – najzastupljenija kultura na obradivim površinama RH

Krumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda

Suncokret se može uzgajati na gotovo svim tipovima tala

Za soju treba kvalitetna predsjetvena priprema

Duhan se uzgaja na dubokim plodnim tlima

Tikva uljanica

Prethodni članakKrumpir – jedan od najznačajnijih poljoprivredno prehrambenih proizvoda
Sljedeći članakSuncokret se može uzgajati na gotovo svim tipovima tala
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.