Usjevi ozimih strnih žitarica različitog su izgleda obzirom na kondiciju, faze razvoja, zakorovljenost i zdravstveno stanje. Sve navedeno ovisi o rokovima sjetve, kvaliteti, čistoći i zdravstvenoj ispravnosti posijanog sjemena, provedenim agrotehničkim mjerama (kvaliteta obrade tla i sjetve te gnojidba) i tipu tla.

Vremenske prilike u posljednjoj dekadi veljače i u prvoj dekadi ožujka uglavnom su omogućile pravodobno provođenje prve prihrane ozimih ratarskih usjeva. Zasijane oranice ozimim strnim žitaricama i uljanom repicom nakon provedene prve proljetne prihrane poprimile su intenzivnu zelenu boju.

Uljana repica

Uljana repica u relativno kratkom razdoblju, tijekom 20-30 dana na početku proljetne vegetacije formira veliku organsku masu. Planira li se postići urod veći od 4 t/ha, uljana repica treba ukupno oko 150 kg/ha dušika tijekom vegetacije. Prva prihrana se trebala obaviti neposredno pred kretanje vegetacije u proljeće, a drugu prihranu treba provesti 2-3 tjedna nakon prve. Posljedica zakašnjelih prihrana je smanjenje uroda. Češće vraćanje uljane repice na istu parcelu pogoduje razvoju biljnih bolesti. Odluka o primjeni fungicida ovisi o planiranom urodu i zdravstvenom stanju usjeva te količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju. Redoviti pregledi usjeva uljane repice i pravovremeno suzbijanje ekonomski značajnih proljetnih insekata značajno utječu na prinos. Osim vizualnih pregleda, poželjno je u usjeve uljane repice postaviti žute ljepljive ploče ili žute posude.

Obavljena prva proljetna prihrana uljane repice

Ozime strne žitarice

Ako jesenas u usjevima strnih žitarica nije provedeno suzbijanje korova, vrijeme je za pregled zakorovljenosti usjeva i odabir učinkovitog herbicida na korovne vrste prisutne u usjevu. Primjena herbicida na kraju zime, odnosno rano u proljeće obavlja se u razvojnom stadiju usjeva strnih žitarica prema BBCH skali u razvojnim stadijima između 21 i 30. Neki se herbicidi mogu primijeniti i do faze BBCH 32.

Crteži: Faze rasta i razvoja strnih žitarica prema BBCH skali:

Osim o razvojnoj fazi strnih žitarica i korovnih vrsta, prilikom izbora herbicida treba voditi računa o tome je li herbicid registriran za suzbijanje korova u posijanoj vrsti strne žitarice.

Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Redovite preglede i praćenje stanja usjeva te pojavu štetnih organizama obavljaju agronomi na terenu, a preporuke za suzbijanje štetnih organizama redovito se objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede na adresi: https://www.savjetodavna.hr/preporuke/.

Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu

Analize zimskih količina oborina izraženih u % prosječnih vrijednosti (1981.-2010.) koje provodi Državni hidrometeorološki zavod, a javno su dostupne na https://meteo.hr/, pokazuju da su količine oborina posljednjih godina često ispod višegodišnjeg prosjeka. Osim toga, mijenja se i raspored oborina tijekom vegetacije. Sve je učestalija pojava duljih razdoblja bez oborina, a nakon takvih razdoblja u vrlo kratkom vremenu (u svega nekoliko sati ili nekoliko dana) na pojedinim područjima padne velika količina oborina.

Zatvorena zimska brazda-prva dopunska obrada tla za jare vrste na oranicama

Svjedoci smo česte pojave nedostatka vlage već prilikom sjetve, odnosno klijanja i nicanja posijanih poljoprivrednih vrsta. I ova je zima bila topla, bez značajnijeg izmrzavanja tla, bez značajnijih zimskih oborina na većem dijelu površina na kojima se siju ratarske vrste, stoga treba sačuvati vlagu u tlu. Upravo se zatvaranjem zimske brazde, u rano proljeće, čuva  akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Grebenasta površina brazde vrlo je velika i zato se s takve površine gubi puno vlage. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci. Odabir oruđa za zatvaranje zimske brazde ovisi o tipu tla. Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim tlima, drljačama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOtporni bršljan
Sljedeći članakBarni kolač
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.