Usjevi ozimih strnih žitarica različitog su izgleda obzirom na kondiciju, faze razvoja, zakorovljenost i zdravstveno stanje. Sve navedeno ovisi o rokovima sjetve, kvaliteti, čistoći i zdravstvenoj ispravnosti posijanog sjemena, provedenim agrotehničkim mjerama (kvaliteta obrade tla i sjetve te gnojidba) i tipu tla.
Vremenske prilike u posljednjoj dekadi veljače i u prvoj dekadi ožujka uglavnom su omogućile pravodobno provođenje prve prihrane ozimih ratarskih usjeva. Zasijane oranice ozimim strnim žitaricama i uljanom repicom nakon provedene prve proljetne prihrane poprimile su intenzivnu zelenu boju.
Uljana repica
Uljana repica u relativno kratkom razdoblju, tijekom 20-30 dana na početku proljetne vegetacije formira veliku organsku masu. Planira li se postići urod veći od 4 t/ha, uljana repica treba ukupno oko 150 kg/ha dušika tijekom vegetacije. Prva prihrana se trebala obaviti neposredno pred kretanje vegetacije u proljeće, a drugu prihranu treba provesti 2-3 tjedna nakon prve. Posljedica zakašnjelih prihrana je smanjenje uroda. Češće vraćanje uljane repice na istu parcelu pogoduje razvoju biljnih bolesti. Odluka o primjeni fungicida ovisi o planiranom urodu i zdravstvenom stanju usjeva te količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju. Redoviti pregledi usjeva uljane repice i pravovremeno suzbijanje ekonomski značajnih proljetnih insekata značajno utječu na prinos. Osim vizualnih pregleda, poželjno je u usjeve uljane repice postaviti žute ljepljive ploče ili žute posude.
Ozime strne žitarice
Ako jesenas u usjevima strnih žitarica nije provedeno suzbijanje korova, vrijeme je za pregled zakorovljenosti usjeva i odabir učinkovitog herbicida na korovne vrste prisutne u usjevu. Primjena herbicida na kraju zime, odnosno rano u proljeće obavlja se u razvojnom stadiju usjeva strnih žitarica prema BBCH skali u razvojnim stadijima između 21 i 30. Neki se herbicidi mogu primijeniti i do faze BBCH 32.
Crteži: Faze rasta i razvoja strnih žitarica prema BBCH skali:
Osim o razvojnoj fazi strnih žitarica i korovnih vrsta, prilikom izbora herbicida treba voditi računa o tome je li herbicid registriran za suzbijanje korova u posijanoj vrsti strne žitarice.
Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Redovite preglede i praćenje stanja usjeva te pojavu štetnih organizama obavljaju agronomi na terenu, a preporuke za suzbijanje štetnih organizama redovito se objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede na adresi: https://www.savjetodavna.hr/preporuke/.
Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu
Analize zimskih količina oborina izraženih u % prosječnih vrijednosti (1981.-2010.) koje provodi Državni hidrometeorološki zavod, a javno su dostupne na https://meteo.hr/, pokazuju da su količine oborina posljednjih godina često ispod višegodišnjeg prosjeka. Osim toga, mijenja se i raspored oborina tijekom vegetacije. Sve je učestalija pojava duljih razdoblja bez oborina, a nakon takvih razdoblja u vrlo kratkom vremenu (u svega nekoliko sati ili nekoliko dana) na pojedinim područjima padne velika količina oborina.
Svjedoci smo česte pojave nedostatka vlage već prilikom sjetve, odnosno klijanja i nicanja posijanih poljoprivrednih vrsta. I ova je zima bila topla, bez značajnijeg izmrzavanja tla, bez značajnijih zimskih oborina na većem dijelu površina na kojima se siju ratarske vrste, stoga treba sačuvati vlagu u tlu. Upravo se zatvaranjem zimske brazde, u rano proljeće, čuva akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Grebenasta površina brazde vrlo je velika i zato se s takve površine gubi puno vlage. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci. Odabir oruđa za zatvaranje zimske brazde ovisi o tipu tla. Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim tlima, drljačama.
