Različite prirodne nepogode koje nastupaju nepovoljnim vremenskim prilikama u vidu tuče, suše, mraza ili snažnih vjetrova posljednjih su godina sve učestalija pojava. Uzrokovani su brzim i učestalim temperaturnim promjenama, blizinom velikih vodenih površina, akumulacijskih jezera i sl.

Vrsta štete i iznos gubitaka na usjevima uzrokovanih tučom i snažnim vjetrom ovisna je dijelom o vegetacijskoj fazi razvoja usjeva u kojoj je nastupio štetni događaj te o intenzitetu i dužini njegova trajanja. Oštećenja na biljkama uzrokovanih tučom očituju se u smanjenju lisne površine. Ona je važna za normalno odvijanje fotosinteze, oštećenje stabljike ili ploda od udarca tuče, a u težim slučajevima i lom biljaka. Oštećenja od tuče također mogu stvoriti rane koje omogućuju nekim biljnim patogenima lakšu zarazu biljke. Tako uzrokuju dodatni gubitak prinosa i kvalitete uroda.

Za pravilnu procjenu gubitaka na usjevu od šteta uzrokovanih tučom ili odluka o presijavanju usjeva valja pričekati nekoliko dana nakon nastupanja tuče. Neposredno nakon tuče teško je razlikovati živo od mrtvog biljnog tkiva. Iako je kukuruz vrlo otporna biljka, tuča ga može oštetiti i u nekim slučajevima uništiti usjev. Štete od tuče na usjevima kukuruza mogu nastupiti kroz cijelu vegetacijsku sezonu njegova uzgoja. Očituju se u različitim oblicima oštećenja: površinska oštećenja lista i stabljike (obično takva mjesta pobijele i posive-nekrotične pjege); oštećenja plojke lista u različitom postotku; otkidanje lista, spletenost listova (uvijenost biljke), zgnječenost tkiva za učvršćivanje ili provodnih snopova; uništenje (smlačenost) svih nadzemnih dijelova biljke (ako je pri tome uništen vegetacijski vrh tada se biljka ne može oporaviti), lom biljke (ako je lom biljke ispod vegetacijskog vrha ili klipa biljka je uništena); uništenje dijela ili cijele metlice, lom svile itd.

Do totalnih šteta, odnosno uništenosti cijele biljke kukuruza (potpuna šteta) dolazi rijetko. To je iz razloga što je kukuruz u kratkom razdoblju posebno osjetljiv na tuču. Prije procjene postotka štete potrebno je odrediti u kojoj vegetacijskoj fazi razvoja se nalazi uzgajani usjev metodom slučajnog izbora tipičnih biljaka na više mjesta na parceli (dijagonalno i na svim stranama parcele).

Većina smanjenja prinosa kukuruza zbog oštećenja od tuče rezultat je gubitka fotosintetski aktivne lisne površine. Kad se lisna površina ukloni, biljka gubi dio svoje sposobnosti za proizvodnju suhe tvari, što rezultira smanjenim prinosom zrna. Međutim, smanjenje prinosa zrna nije izravno proporcionalno smanjenju površine lista, zbog povećane proizvodnje suhe tvari u preostaloj površini lista i kretanja suhe tvari iz drugih dijelova biljke u klip u razvoju. Biljke kukuruza tri tjedna od nicanja imaju razvijeno 5-7 listova. U to vrijeme vegetacijski vrh se nalazi ispod razine tla, pa ga tuča teško može uništiti. U većini slučajeva kukuruz oštećen u ovoj fazi nastavlja s rastom i razvojem.

Nakon što se vegetacijski vrh uzdigne iznad razine tla (u to vrijeme razvila su se sva koljenca i međukoljenca) i u razdoblju do metličanja kukuruz intenzivno raste. U prvom dijelu ovog razdoblja može nastupiti uništavanje nadzemnog dijela kukuruza zajedno s vegetacijskim vrhom te do velikih šteta. No, kod loma biljke ispod vegetacijskog vrha ili klipa valja procijeniti o kojem broju takvih biljaka se radi i njihovom rasporedu po parceli.

Smanjenje uroda uzrokovano smanjenjem sklopa biljaka uzrokovanog tučom ovisno je o fazi razvoja kukuruza. Ako tuča nastupi u fazi do 10 razvijenih lisova kukuruza, tada se odnos prorijeđenog sklopa i postotka umanjenja uroda kreće 2:1; prorijeđenost sklopa od 30 % uzrokuje smanjenje uroda od 15 %. Nakon ove faze taj odnos se kreće 1:1). Visina nastale štete na kukuruzu jako ovisi o vegetacijskoj fazi razvoja. Tuča istog intenziteta kod jedne faze razvoja uopće neće uzrokovati štetu, dok će kod druge faze uzrokovati 100 % štetu na usjevu kukuruza.

Tablica 1. Procjena postotka smanjenja prinosa u  kukuruzu zbog smanjenja lisne površine

 class=
Izvor: Corn and Soybean Field Guide,  Purdue University Extention Service

Tablica 2. Utjecaj smanjenja sklopa uslijed tuče na prinos kukuruza

 class=
Izvor: : Iowa State University, University extension

Uljana repica i ozime žitarice osjetljivije

Uljana repica, kao i ozime žitarice prvi dio vegetacijskih faza rasta i razvoja prolaze ujesen i u zimi kada je manja vjerojatnost mogućih oštećenja od tuče vegetativnih dijelova biljke u tom dijelu njihova razvoja. Pravilo da je visina nastale štete ovisna o fazi razvoja biljke i trajanju te intenzitetu tuče važeća je i kod ovih kultura kao i kod kukuruza.

Kako pojava tuče u našim krajevima u većini slučajeva nastupa u vegetacijskim fazama od cvatnje pšenice ili uljane repice tako su i nastale štete veće jer su oštećeni ne samo listovi, veći i generativni organi biljke. Kod ozimih žitarica i uljane repice u tim fazama razvoja tuča može uzrokovati uništavanje cjelokupnog usjeva; lomove stabljike biljaka, polijeganje biljaka, otkidanje cvjetnih stapki ili cijelog cvata kod uljane repice, ili klasa kod ozimih žitarica; oštećenje mladih komuški te kasnije njihovo otkidanje kod uljane repice; oštećenje zrna u ranijim fazama kod žitarica ili u kasnijim fazama njihovo ispadanje iz klasa, otvaranje komuški uljane repice itd. Stoga su nastale štete u ovim kasnijim fazama veće.

Oštećenja uzrokovana tučom na krumpiru mogu varirati u rasponu od manjeg oštećenja lisne mase do potpunog uništenja lisne mase i stabljike, odnosno cijele biljke. Iako se ovisno o fazi razvoja kad nastupi tuča krumpir može oporaviti, visina prinosa gomolja i njihova kvaliteta obično su slabiji. Koliki će biti utjecaj ovisi o fazi rasta, uzgajanom kultivaru, kao i o kasnije provedenim agrotehničkim mjerama; poglavito zaštiti usjeva od biljnih bolesti, korištenju folijarnih gnojiva i stimulatora rasta i vremenskim prilikama nakon nastupanja tuče. Najveći gubici kvalitete i visine ostvarenog uroda bilježe se ako tuča nastupi oko 2 tjedna nakon cvatnje. Oštećenja biljaka u toj fazi uzrokuju stvaranje povećanog broja malih i deformiranih gomolja. Tuča na usjevima krumpira uzrokuje kasniju zrelost gomolja krumpira. Isto tako, svakako postoji velika opasnost od širenja biljnih patogena zbog oštećenja tkiva biljke.

 class=
Štete na pšenici
 class=
Velika opasnost od širenja biljnih patogena zbog oštećenja tkiva biljke

Soja bolje regenerira

Oštećenja uzrokovana tučom na usjevima pod sojom mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku u sezoni njenog uzgoja. Visina štete ovisna je o vrsti ozljede, stadiju rasta soje kad je ozlijeđena te preostaloj populaciji biljaka. Vrste ozljeda mogu uključivati defolijaciju biljaka, oštećenje stabljike i oštećenje mahuna itd. I kod usjeva soje mogu nastupiti značajne štete u usporedbi s ostalim kulturama, ali soja ima veću moć regeneracije. Soja je najosjetljivija na ozljede u ranim fazama rasta. U ranim fazama razvoja (nicanje usjeva) soje tuča može uzrokovati lomljenje kotiledona i odumiranje takvih biljaka. Kad biljke u potpunosti niknu, čak ako tuča ošteti jedan kotiledon biljke se mogu oporaviti stvaranjem novog lista iz pazušnih pupova na čvorovima kotiledona.

 class=
Šteta na šećernoj repi

Ako je usjev soje oštećen prije cvatnje, gubitak lisne površine možda neće značajno utjecati na biljke. U slučaju da vrh stabljike (točka rasta na vrhu) ili pazušni pupoljci (koji se nalaze na spoju stabljike i lišća) ostanu netaknuti nakon tuče, mogu se proizvesti nove grane i listovi iako je tuča uništila gotovo svo nadzemno lišće. Slomljene ili odsječene stabljike imaju veći utjecaj od gubitka listova na prinos i dozrijevanje. Ako je gubitak stabljike manji od 50 % prije cvatnje, gubitak prinosa bit će manji od 10 %. Prilikom procjene štete od tuče valja provjeriti ima li oštećenja od udarca na stabljici biljke. Teška oštećenja stabljike otežati će oporavak biljke.

Prethodni članakObavijest poljoprivrednicima koji su dobili tužbe Hrvatskih Šuma!
Sljedeći članakUzgoj krastavaca za preradu
Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.