Stihovi narodne pjesme : „Miš mi je polje popasel“, svjedoči da su od davnine glodavci bili problem u poljoprivrednoj proizvodnji. Radi se o skupini štetnih organizama koja može počiniti znatne štete na poljoprivrednim kulturama, kako na poljima tako i u zatvorenim objektima te predstavljaju opasnost za prijenos i širenje nekih bolesti kako na ljude tako i na životinje.
Najveće probleme nalazimo na lucerištima, ozimim žitaricama, uljanoj repici i na nekim voćnim kulturama. Na napadnutim parcelama uočavaju se prazna mjesta (plješine), pojedeni klasovi žitarica, na voćkama oštećeno korijenje i oglodana kora uslijed čega dolazi do propadanja stabla. Kopajući hodnike uništavaju i cijevi za navodnjavanje i sl.
Na vanjskim poljoprivrednim površinama najčešće štete čine: poljska voluharica (Microtus arvalis P.), vodena voluharica (Arvicola amphibius L./terrestris), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius P.) i šumski miš (Apodemus sylvaticus). Probleme mogu činiti tijekom cijele godine, a njihova brojnost ovisi o vremenskim prilikama te provedenim agrotehničkim mjerama. Razmnožavanju glodavaca pogoduje vrijeme s blagim, toplim i suhim zimama te suša i visoke temperature kao i parcele na kojima se ne provodi ili se rijetko provodi obrada tla (nasipi, travnjaci, lucerišta i sl.). Prema znanstvenim istraživanjima na jednom hektaru možemo naći od nekoliko jedinki pa do više tisuća. Brojnost glodavaca potrebno je pratiti tijekom cijele godine, a može se utvrditi pregledima parcela na prisutnost „aktivnih rupa“ i to tako da se nogom zatvore rupe i drugi dan izvrši pregled. Sve otvorene rupe su znak aktivnosti ovih štetnika i mogu poslužiti za postavljanje trenutno dostupnih rodenticida na tržištu.
Suzbijanje glodavaca na otvorenim poljoprivrednim površinama, danas zahtijeva kombinaciju više mjera jer su „ klasični rodenticidi“ na bazi aktivne tvari klorfacinona zabranjeni još 2009. godine, a druga skupina na bazi bromadiolona prema Uredbi 540/2011 od 25. svibnja 2011. godine, dobila je zabranu primjene od 2015. godine. Rodenticidi za primjenu na vanjskim poljoprivrednim površinama, na tržištu nisu bili dopušteni gotovo 4 godine, no neki od njih su registrirani kao biocidni pripravci i imaju dozvolu za suzbijanje glodavaca u skladišnim prostorima i to u obliku peleta, mamaka i sl. Svakako treba napomenuti da takvi pripravci postoje u prodaji i da nisu namijenjeni za upotrebu na poljoprivrednim površinama i njihova zlouporaba je zakonski kažnjiva.
Kod suzbijanja glodavaca na poljima potrebno je kombinirati mehaničke, biološke i kemijske mjere suzbijanja.
Mehaničke mjere podrazumijevaju korištenje mišolovki, ultrazvučnih rastjerivača, tunel mišolovki i slično. Ove metode su eventualno prihvatljive na manjim površinama.
Biološke mjere obuhvaćaju korist od prirodnih neprijatelja: lisice, kune, zmije ptice grabljivice, mačke, psi i dr. Poljoprivrednici kao pomoć mogu na svojim parcelama postavljati stupove za ptice grabljivice ili ukoliko je površina blizu kuća koristiti pse i mačke.
Kada sve navedene metode ne poluče zadovoljavajući učinak preostaje nam kao zadnji izbor korištenje kemijskih pripravaka iz skupine rodenticida. Trenutno na tržištu postoje dva registrirana rodenticida: Arvalin, registriran 2020. godine te Polytanol, registriran 2018. godine, no njegova registracija ističe 1. 3. 2021. godine, a krajnji rok za primjenu zaliha je do 1. 6. 2022. godine.
Riječ je o sredstvima čija se primjena treba provoditi strogo prema pisanim uputama proizvođača.
Suzbijanje glodavaca na poljima moguće je uspješno provoditi kombinacijom svih navedenih metoda i uz sudjelovanje svih poljoprivrednika na čijem se području ovaj problem javlja.
IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/ (Jadranka Berić dipl. inž. agr.)
