Posjetili smo OPG Ivica Šarec koji s obitelji, suprugom Majom i trojicom sinova, živi u Martinskoj Vesi gdje se bavi ratarstvom. Ovaj bivši zaposlenik tvrtke Herbos koja je završila u stečaju, po struci inženjer informatike, odlučio se baviti poljoprivredom i kako navodi, nije požalio.

Poprilično tmuran dan koji je nagovještao nove oborine, osigurao je Ivici malo vremena za razgovor, jer kako je rekao, jako puno radi i često nema vremena. Posao je ipak na prvom mjestu! Jasno je to, s obzirom na to da Ivica obrađuje 140 ha zemlje od kojih je polovica u njihovom vlasništvu, a ostatak je privatno i državno zemljište u zakupu. Na OPG-u siju kukuruz, pšenicu, soju i uljanu repicu.

Mislim da ova godina nije i neće biti ništa bitno drugačija od prošle, zapravo od posljednjih 10 godina, a zbog klimatskih promjena koje su jako izražene. Sjetimo se kako se prije 20-ak godina u ovom razdoblju još znao zadržati ili pasti snijeg. Nema više zime, a treba nam prava zima, govori Ivica.

Nedavno je odradio zatvaranje brazde, a gnojivo zaorava u jesen. Ima za odraditi još jedan prohod i može sijati. Za kukuruz navodi kako koristi ureju, zatim ide širom, prohod, pa sjetva, dok kod soje ne ide širom. Bitno je naglasiti kako sve sadi u četveropolju, i svaka kultura je podjednako zastupljena, po 35 ha.

Polje uljane repice

Sve slabiji prinos uljane repice zbog bolesti i štetnika – što dalje?

-Nekih 7 godina odrađujemo konzervacijsku poljoprivredu. Plug koristim kod kukuruza, dok za sve ostalo koristim isključivo podrivač, govori, te se referira na nove eko sheme koje osiguravaju dodatnu potporu poljoprivrednicima.

Prošle godine sam generirao gubitak od oko 500-600 eura na uljanoj repici, no ne znam što bih drugo sijao da zadržim četveropoljni plodored, pita se naglas Ivica.

-Na 15 ha imam merkantilnu pšenicu, a na 20 ha durum pšenicu, koja se računa kao druga kultura. Dobro je što imam podijeljenu proizvodnju na način da mi polovica čini jesensku sjetvu, a ostatak proljetnu. Muku mučimo sa štetnicima, posebno na uljanoj repici koju smo uzgajali na površini do 700 ha, a sad spali na nešto ispod 300 ha. Stoga Ivica naglašava važnost udruživanja i zajedničkog nastupanja na tržištu.

Udruživanjem smo jači!

Ivica navodi kako su 2016. osnovali proizvođačku organizaciju Posavina i Moslavina koja trenutno broji 32 člana s ukupno 3.500 ha zemljišta. Članovi su od Dugog Sela, Brckovljana, pa do Posavskih Brega, Ivanića, Mahova, Siska itd. Što se bolesti na usjevima tiče, ne zaobilaze ga niti one, ali spominje kako u proizvođačkoj organizaciji nastoje pratiti modernu tehnologiju, provodi se sekcijska kontrola, koriste GPS i drugu naprednu opremu.

Na našem području pšenicu se tretira 3 puta protiv bolesti, dok u Slavoniji poljoprivrednici to ne rade, ako odrade i dvije, puno sam rekao. U Slavoniji bez problema bude prosjek prinosa 9 t/ha, a bio sam iznimno zadovoljan kad sam 2022. g. dobio prinos od 8,2 t/ha, dok sam prošle godine bio uvjeren da će biti 10 t/ha, i kad se sjetim koliko sam uložio u nju, i u 5. mjesecu se pojavi obilna kiša koja mi je uništila trećinu prinosa jer sam jedva obavio drenažu s parcela koliko je bilo vode.

Nema čega nije bilo, posebno fuzarijuma, katastrofa, a nije da se štedilo na zaštiti, žali se. Razgovaram i razmjenjujem iskustva s kolegama, a Slavonci navode prošlu godinu kao iznimno tešku za obradu i sjevu jer je tlo bilo jako suho, a sad im probleme pravi najezda miševa, pa uz smijeh nastavlja da kod njega tog problema nema jer se „udave“ u vodi.

Trošim jako puno goriva za razne agrotehničke operacije i zahvate na tlu, dok drugdje kolege to dobiju samo oranjem, naprosto struktura tla je potpuno drugačija, ali barem nemamo problem s pH tla i humusom. Teško nam je i u nabavi stajnjaka jer stoke više naprosto nema. Na području naše obiteljske kuće bila je štala s 30 muznih krava, svaka kuća je imala do 10 krava u našem selu, sad se trenutno mogu sjetiti samo jednog susjeda koji ima sustav krava-tele i ako imamo još dvije do tri krave u selu, a mljekara je do 2007. godine djelovala na našem području.

Mjere koriste racionalno

2019. se Ivica prvi put prijavio na Mjeru 4.1.1. iz koje je uspio nabaviti mehanizaciju, traktor, kiper, prikolicu, prskalicu, rasipač s vagom, kanalokopač i dr. Ova mehanizacija uvelike mu olakšava posao na zahtjevnom i izazovnom tlu.

U dodatno zaduživanje ne želim jer do 2027. imam kreditne obveze, jasno je rekao Ivica, kao što ne želi niti pokušati s uzgojem povrća koje, kako kaže, nije za područje gdje živi, a od ratarstva može pristojno živjeti ako se dobro gospodari. A dobro gospodarenje uključuje i dobro tržište, pa Ivica govori o prednostima proizvođačke organizacije jer zajedničkim nastupom osiguravaju bolje uvjete i kod prodaje, tako i kod nabave.

Ivica Šarec kraj traktora koji je kupio pomoću Mjere 4.1.1

70 posto ukupno proizvedene robe izvoze u Italiju, Mađarsku i Austriju s kojima nikad nisu imali problema s naplatom, definiranim cijenama i drugim dogovorima, što kod nas često nije slučaj. Krajem 2023. proizvođačka organizacija izvezla je 4.500 tona robe u Italiju, a kako nemaju skladišne kapacitete, to je bio poseban izazov. Zato članovi organizacije od investicije vrijedne 2,1 milijuna eura iz Mjere 4.1. planiraju izgraditi skladišni prostor, sušaru i vlastitu preradu na parceli od 2 ha.

Tekuće gnojivo povećalo nam je prinose

Na uljanoj repici i soji Ivica se odlučio koristiti tekuće bakterijsko gnojivo AZOTER L s kojim je iznimno zadovoljan i koje kompenzira 40 kg dušika po hektaru, a koje bi inače trebao nadomjestiti upotrebom mineralnih gnojiva u količini 150 kg KAN-a. Mineralna gnojiva i dalje upotrebljava u svojoj proizvodnji. Azoter inače ima široku paletu raznih gnojiva, zemljišne bakterije i sl. To nam je potvrdio i prodajni savjetnik iz tvrtke Azoter Trading s.r.o, Marko Žugec, mag. ing. agr. te objasnio

Azoter L je tekuće bakterijsko gnojivo namijenjeno za folijarnu primjenu na širokom rasponu usjeva. Sadrži posebnu vrstu bakterija (Herbaspirillum seropedicae) izoliranih iz biljnog tkiva. Bakterije uzrokuju fiksiranje atmosferskog dušika u bilju. Riječ je o učinkovitom obliku osiguranja dotoka dušika u nepovoljnim uvjetima. Proizvod se koristi kao folijarno gnojivo za uljanu repicu, pšenicu, kukuruz, suncokret, šećernu repu i široki raspon povrtlarskih kultura. Dostupno je i u varijanti AZOTER L+ uz dodatak mikroelemenata. Svi naši proizvodi su registrirani i mogu se upotrebljavati i u ekološkoj poljoprivredi, istaknuo je Marko.

Ivica Šarec sa stručnjakom iz tvrtke Azoter, Markom Žugecom (desno)
Tekuće bakterijsko gnojivo Azoter L koristi se kao folijarno gnojivo u širokom rasponu ratarskih i povrćarskih kultura

Također, naveo je i osnovni proizvod AZOTER, tekuće bakterijsko biognojivo, koje sadrži sojeve asimbiotskih bakterija koje vežu atmosferski dušik i soj bakterija koje omogućuju pristup fosforu iz teško topivih spojeva. Nakon primjene na tlo dolazi do intenzivnog razmnožavanja bakterija i istovremene proizvodnje fitohormona, enzima i vitamina. Ekonomska učinkovitost ovog proizvoda leži u smanjenju troškova za dohranu bilja, a istovremeno obnavlja mikrobni život uz povećanje broja mikroorganizama u tlu. Njime pak preporučuje gnojidbu svih ratarskih i povrtlarskih kultura.

Uz upotrebu naših gnojiva nema opasnosti od velikih količina nitrata u poljoprivrednim proizvodima, kao ni od eutrofikacije podzemnih voda, kaže, a Ivica dodaje kako su gnojiva izvrsna te nastavlja suradnju.

Svi Azoter proizvodi registrirani su i mogu se upotrebljavati i u ekološkoj poljoprivredi.

Foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.

Prethodni članakTko je šampion u kategoriji pakovina maslinovog ulja?
Sljedeći članakWWF poziva sve gradove i mjesta da se uključe u akciju Sat za planet Zemlju
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362