Žetva strnih žitarica i uljane repice provodi se u našim krajevima koncem lipnja i početkom srpnja kad su visoke temperature zraka uobičajene. Visine ostvarenih prinosa ovisne su o stanju tla, pravovremenoj i adekvatnoj provedbi svih potrebnih agrotehničkih mjera i vremenskim prilikama tijekom vegetacijske sezone uzgoja pojedinog ratarskog usjeva.

Vremenske prilike ove vegetacijske sezone bile su naklonjene dobrom rastu i razvoju strnih žitarica što je u konačnici doprinijelo ostvarivanju zadovoljavajućih prinosa ječma. Visina ostvarenih prinosa najvažnije krušarice-pšenice bit će poznata kad se sva žetva završi, kao i ostvareni prinosi uljane repice.  Na manjem broju usjeva ozime pšenice koja je posijana izvan optimalnih rokova, pšenica prisilno dozrijeva te se na tim usjevima ne mogu očekivati vrhunski prinosi. Zbog povišenih temperatura i smanjene količine oborina od prosječnih mogu se očekivati smanjeni prinosi jarih ratarskih usjeva.

Usporedba količine oborine za razdoblje od 6 godina

Usporedbom količine oborina od 2019. do 2025. godine na mjernoj postaji IMethos u Murskom Središću zabilježena je najmanja količina oborina u svibnju u Međimurju u navedenom razdoblju, samo 39,2 mm/m².

Tablica 1. Usporedba količine oborina svibanj-kolovoz 2019. – 2025. (mjerna postaja iMethos Mursko Središće)

mjesečne oborine u mm/m˚
 2019.2020.2021.2022.2023.2024.2025.
SVIBANJ184,451,6132,062,4118,6119,839,2
LIPANJ53,8117,812,672,079,85024,2
SRPANJ135,2151,692,457,4174,443 
KOLOVOZ25,8187,4122,681,011533 

U navedenim godinama najmanje je do sada zabilježeno 2020. godine 51,6 mm/m². U lipnju je zabilježeno 24,2 mm/m² (do 29.06.2025.).

Uz smanjenu količinu oborina veliku opasnost za normalan rast usjeva predstavljaju visoke temperature. Broj dana u lipnju u kojima je izmjerena maksimalna dnevna temperaturom iznad 35 °C bio je 3, a od 30 do 35 °C 16 dana (promatrano do 29.06.2025.).

Tablica 2. Broj dana s maksimalnom dnevnom temperaturom od 30-35 °C (mjerna postaja iMethos Mursko Središće)

broj dana sa temperaturama od 30-35°C
2019202020212022202320242025
SVIBANJ///3///
LIPANJ135131071016
SRPANJ141412141118
KOLOVOZ16169141118

Tablica 3. Broj dana s maksimalnom dnevnom temperaturom iznad 35 ˚°C (mjerna postaja iMethos Mursko Središće)

broj dana s temperaturama iznad 35°C
2019.2020.2021.2022.2023.2024.2025.
SVIBANJ///////
LIPANJ1/311/3
SRPANJ1/2414
KOLOVOZ//2326

U takvim uvjetima uz nedostatak vlage mogu se uočiti različiti problemi na jarim ratarskim usjevima. Na usjevima jarog boba primijećena je slabija oplodnja, ovisno o temperaturama u vrijeme cvatnje. Povišene temperature uzrokovale su ili smanjenu oplodnju, ili dovele do abortiranja mahuna. Usjevi soje koji se trenutno nalaze u vegetacijskoj fazi početka cvatnje za sada su dobre kondicije. Međutim, visoke temperature će i kod ove kulture uzrokovati smanjenu oplodnju te u konačnici niže ostvarene prinose. Usjevi uljne tikve i suncokreta, osim na lakim pjeskovitim tlima, trenutno podnose ovakve vremenske prilike. Na usjevima krumpira koji nisu navodnjavani, bez obzira na dužinu vegetacije sorte u uzgoju, vidljivo je propadanje stabljike i listova. Najveći problemi već su vidljivi na usjevima kukuruza, poglavito na lakšim tipovima tla. Kako bi biljke smanjile transpiraciju, uvijaju listove, dok je na lakim tipovima tla već uočeno propadanje biljaka.

Zašto je bitno navodnjavati?

Nedostatak oborina i utjecaj visokih temperatura može se primijetiti i na usjevima kukuruza uzgajanih po principima konzervacijske poljoprivrede gdje je zadržavanje vlage u tlu puno bolje nego u konvencionalnoj proizvodnji. U slučaju nastavka ovakvih vremenskih prilika najveći problemi mogu se očekivati u vrijeme cvatnje i oplodnje kukuruza. Za dobru oplodnju kukuruza potrebno je u vrijeme cvatnje i oplodnje minimalno 100 mm/m² dobro raspoređenih oborina uz uvjet da temperature zraka ne prelaze 30 °C.

Kukuruz je kultura koja zauzima najviše oraničnih površina u Republici Hrvatskoj i moguće smanjenje prinosa može uzrokovati smanjeni dohodak za mnogobrojna poljoprivredna gospodarstva. Kako se u budućnosti zbog globalnog zatopljenja mogu očekivati slične vremenske prilike potrebno je pomoći biljkama da bi ih lakše prebrodile i ostvarile zadovoljavajuće prinose. Provedba dobrih poljoprivrednih praksi (konzervacijska poljoprivreda, izbor sortimenta otpornijeg na sušu, sve prakse kojima se zadržava voda u tlu itd.) te provedba navodnjavanja usjeva neke su od mjera pomoći biljkama u stresnim uvjetima od suše.

Foto: Suzana Pajić, dipl. ing. agr.

Prethodni članakNajnovija epidemiološka situacija vezano za bedrenicu
Sljedeći članakKome se isplati proizvodnja pšenice?
Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.