Kao i za sve ratarske kulture tako i za ozime strne žitarice najpoželjnije je da se uzgajaju u pravilnom plodoredu. Pogodne pretkulture za sjetvu ozimih strnih žitarica pripadaju različitim skupinama i botaničkim porodicama (neke krmne kulture, uljarice, leguminoze). Vrlo je bitno da uzgajane pretkulture ostavljaju dovoljno vremena od berbe za provedbu pravilne i kvalitetne obrade tla i pripreme tla za sjetvu te sjetvu u optimalnim rokovima.

Jednogodišnje leguminoze (grah, grašak, soja) iz više razloga su izvrstan predusjev ozimim strnim žitaricama. Nakon njihove žetve ostaje dovoljno vremena za kvalitetnu obradu i pripremu tla za sjetvu. Obogaćuju tlo dušikom, a površina pod njihovim uzgojem ostaje razmjerno čista od korova. Višegodišnje mahunarke (lucerna, djeteline) i djetelinsko-travne smjese također su dobar predusjev ozimim strnim žitaricama, ako se osnovna obrada tla nakon njihova uzgoja obavi na vrijeme.

Iako povoljno utječu na strukturu tla, mogu isušiti površinski sloj tla. To u jesenima sa smanjenom količinom oborina može dovesti do problema prilikom klijanja i nicanja (otežano klijanje). Dobar predusjev strnim žitaricama također su uljana repica, suncokret i krumpir. U našim krajevima najčešći predusjev ozimim strnim žitaricama je kukuruz. Poželjno je zbog zajedničkih bolesti i korova izbjegavati tradicionalni dvopoljni plodored.

Kukuruz i ozime strne žitarice napadaju neke zajedničke bolesti koje uzrokuju gljive iz roda Fusarium. Ako je kukuruz predusjev ozimim strnim žitaricama tada treba birati hibride kukuruza kraće vegetacije. Sve kako bi se potrebna obrada tla prije sjetve obavila na vrijeme. Ponovljeni uzgoj iste vrste strne žitarice ili uzgoj različitih vrsta strnih žitarica nije poželjan plodored zbog zajedničkih bolesti, štetnika i korovske flore koji ostaju na parceli. Istraživanjima je dokazano da nakon četiri godine ponovljenog uzgoja pšenice na istoj parceli ostvareni prinos pada više od 40 % od moguće ostvarenog prinosa.

Obrada tla za sjetvu

Izbor sustava obrade tla ovisan je o klimi, stanju tla i reljefu uzgojnog područja, potrebama uzgajane poljoprivredne vrste, raspoloživim izvorima energije, oruđima za obradu tla kojima raspolaže poljoprivredno gospodarstvo kao i o razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture.

Najbolji sustav obrade tla je onaj koji omogućuje najbolje (optimalne) uvjete za biljnu proizvodnju. Istovremeno uz najmanji negativni utjecaj na tlo i okoliš. Radi brzog klijanja i nicanja zadatak obrade tla bez obzira kojim sustavom se provodi (konvencionalna ili reducirana obrada tla) je stvaranje optimalne strukture sjetvenog sloja. To je uvjet za postizanje ujednačene dubine sjetve, odnosno za jednoličan rast i razvoj usjeva.

Pročitajte ostalo:

Vodič za sjetvu ozimih žitarica

Zahtjevi ozimih strnih žitarica prema agroekološkim uvjetima

Gnojidba ozimih strnih žitarica

Sjetva ozimih strnih žitarica

Kriteriji po kojima se određuje kvaliteta ozimih strnih žitarica

Prethodni članakGnojidba ozimih strnih žitarica
Sljedeći članakSjetva ozimih strnih žitarica
Suzana Pajić, dipl.ing.agr.
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.