Uljare u Hrvatskoj proizvode bučino ulje i razne ljekovite preparate na bazi bučinih sjemenki za izvoz, a uz proizvodnju na vlastitim površinama, ugovaraju proizvodnju bučinih sjemenki s drugim proizvođačima.
Značaj i korištenje buča
Za suvremenu proizvodnju ulja značajne su sorte buča čije sjemenke nemaju ljuske, tzv. golice. Ove sjemenke sadrže 48- 52% ulja i 27-32% bjelančevina u apsolutno suhoj tvari.
Prinos ploda uljnih buča iznosi 50-80 t/ha, a prinos suhih bučinih sjemenki od 800 do 1200 kg/ ha. Težinski udio suhih sjemenki iznosi između 2 i 3% u odnosu na cijeli plod. Od 100 kg sjemenki buče golice s vlagom od 9% može se dobiti 37 do 45 litara čistog b u č i n o g ulja. Bučino ulje zbog svojih hranjivih, ali i ljekovitih svojstava ubraja se u delikatesno ulje. S obzirom na suvremene trendove u ljudskoj prehrani, vrlo je izražena potražnja za kvalitetnim nerafiniranim bučinim uljem, pretežno za salate, ali je traženo i u farmaciji te alternativnoj medicini. Bučine sjemenke sadrže brojne vitamine (provitamin A, B, C, E i dr.) i sve minerale od kojih se osobito ističe cink, koji je važan za zdravlje i funkciju žlijezde prostate. Dokazano je da bučine sjemenke i ulje djeluju povoljno na probleme s prostatom (hipertrofija prostate). U nas i u nekim europskim državama proizvode se ljekoviti preparati za ovu bolest na bazi bučinih sjemenki. Sjemenke buča se koriste za grickanje (pržene sjemenke s ljuskom) te kao sirovina za različite proizvode u farmaceutskoj i kemijskoj industriji. Uljane pogače koje ostaju nakon prešanja sjemenki buče golice sadrže 57-60% bjelančevina, a koriste se kao koncentrirano krmivo, mamci pri pecanju riba i dr. Pulpa (meso) ploda buče može se koristiti za proizvodnju kašice za djecu, dodatak za kruh, kolače, pekmeze, biosokove, džemove i dr. Pulpa i tvrdi dijelovi kore mogu se silirati u određenom omjeru sa slamom i kukuruzovinom ili koristiti svježi u hranidbi stoke, osobito svinja. Buča je jedna od rijetkih kultura koja se može uzgajati bez ili s minimalnom primjenom pesticida i mineralnih gnojiva te sve više postaje zanimljiva ne samo s ekonomskog, već i ekološkog stajališta. Buča iznimno dobro reagira na organska gnojiva, a vrlo je pogodna za izmjenu u plodoredu, što je čini pogodnom za ekološku proizvodnju.
Zahtjevi buče prema ekološkim uvjetima
Za optimalan rast i razvoj buča potreban je otvoreni, od vjetra zaštićen položaj zemljišta, dovoljno vlage, topline i svjetlosti.
Buče su vrlo osjetljive na niske temperature. Prestaju rasti pri temperaturi od 6-7 oC, a smrzavaju se na -1 oC. Postizanje visokih prinosa uvjetovano je dovoljnim količinama vlage u tlu (70-80% od poljskog vodnog kapaciteta). Najviše vode buče trebaju u fazi intenzivnog rasta, tj. 35 do 45 dana nakon nicanja. Buče vrlo dobro uspijevaju na humusnim, prozračnim, pjeskovito- ilovastim do ilovasto-pjeskovitim tlima, neutralne do slabo alkalne reakcije (pH = 6,0-7,5). Za uzgoj buča nepovoljna su izrazito zbita i vlažna tla. Uljne buče se danas uglavnom uzgajaju u čistom usjevu.
Plodored
Buče nisu osjetljive na mjesto u plodoredu. Najbolje rezultate ostvaruju nakon kultura gnojenih s velikim količinama organskih i mineralnih gnojiva (krumpir, šećerna repa, rajčica, paprika), djetelina i djetelinsko-travnih smjesa. Strne žitarice su također dobri predusjevi za buče jer ostavljaju nezakorovljeno tlo i mogućnost kvalitetne obrade tla. Buče ne treba uzgajati u monokulturi, kao ni nakon srodnih vrsta: dinja, krastavaca i lubenica te vrsta iz porodice krstašica. U plodoredu pozornost treba obratiti na korištene herbicide u pretkulturi, odnosno na njihove rezidue u tlu na koje su buče osjetljive.
Obrada tla
U proizvodnji buča najčešće se izvodi konvencionalni sustav obrade tla: plug + tanjurača + kombinirano oruđe. Ako su predusjev bile strne žitarice, nakon njihove žetve obavlja se prašenje strništa, koristeći sve povoljne učinke tog zahvata (popravak strukture tla, uništavanje korova i dr.). Osnovna obrada tla za buče obavlja se u jesen, oranjem na 30-35 cm dubine. Na težim tlima, odmah nakon oranja treba obaviti grubu pripremu tla tanjuračama, a na lakšim tlima ostaviti brazde otvorene kako bi ovećali djelovanje mraza i oborina tijekom zime. U proljetnoj obradi tla, osnovni je zadatak sačuvati zimsku vlagu. Stoga, kad to dopuste vremenski uvjeti i stanje tla, treba obaviti drljanje (zatvaranje brazde) kako bi uspostavili povoljan vodo-zračni sustav u tlu i isprovocirali korove na nicanje. Neposredno prije sjetve obavlja se predsjetvena priprema tla, sjetvospremačem ili kombiniranim oruđima, do 5 cm dubine.

Prethodni članakKorištenje IPARD programa u vinogradarstvu
Sljedeći članak” Vinske omotnice ” za financiranje vinarima i vinogradarima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.