Jedri grašak (Pisum sativum var. quadratum) ima bijeli cvijet. Sjemenke su u mahuni čvrsto stisnute, tako da su više kockastog oblika, bočne strane uleknute su i manje ili više naborane. Veće su nego u običnoga graška, a osim toga i slađe i ukusnije. Jedu se samo dok nisu posve zrele. Sjemenke slatkoga graška (Pisum sativum var. sacharatum) jedu se zajedno s mekanom mahunom. Zrele sjemenke naborane su kao kod jedroga graška.

Sjemenka graška klija već pri 1 – 2 °C, a mlade biljke mogu izdržati i nepovoljne vremenske prilike u rano proljeće. Stoga se grašak može sijati već u veljači i ožujku, a u priobalju i ranije.

Tlo za uzgoj graška mora biti dovoljno jako prokopano još ujesen. Ako je nakon prijašnjih usjeva iscrpljeno, tada se i gnojidba obavlja ujesen, i to zrelim stajnjakom ili kompostom. Grašak ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem, kao ni preobilnu gnojidbu, jer stvara bogatu zelenu masu ali slabo cvate. Najbolje uspijeva u tlu gnojenom za pretprošli glavni usjev, koji ga nije suviše iscrpio. Prije sjetve gnoji se mineralnim gnojivima, osobito kalijevim. Nakon nicanja može se prihraniti i dušičnim gnojivom u količini od 500 gr/100 m2. Osim gnojiva, tlu treba dodati vapno. Odgovara mu otvoren, sunčan položaj, no za ljetnih vrućina godi mu sjena drveća.

Sjetva graška

U manjem obiteljskom povrtnjaku uobičajena je sjetva graška u kućice (pod motiku). Ovisno o visini sorte, iskopaju se jamice na razmak 25 – 40 cm, dubine 6 – 10 cm, pa se u svaku jamicu položi 6 – 8 sjemenka. Nakon toga jamice se zatrpaju zemljom. Niskim sortama nije potreban potporanj, ali je potreban za poluvisoke i visoke sorte. Sjetva u kućice dopušta sijanje u samo dva reda na gredici. Tako posijani grašak ima dovoljno svjetla, a tijekom branja lako se prilazi svakoj biljci. Gredica za ovakav način uzgoja široka je 70 – 80 cm, a najbolje je da je položena u smjeru sjever – jug.

Za sušna vremena grašak treba dobro zalijevati. Tlo je potrebno koji put okopati, biljke nagrnuti zemljom i plijeviti korov. Biljkama visoka rasta ponekad treba pomagati u penjanju uz potporanj. Kad počnu dozrijevati prve mahune, prestaje razvitak novih cvjetova. Učestalim branjem zrelih mahuna prisilit ćemo biljke na dalju cvatnju.

Bolje je od spomenutog, međutim, na gredicama širokima u skladu s visinom sorte (60 – 80 – 100 – 120 cm) motičicom iskopati dvije brazde dubine 6 – 10 cm, a razmaknute koliko je pojedina brazda udaljena od ruba gredice. U brazde se siju sjemenke na razmak 3 – 6 cm kod niskih i ranih sorata, a 7 – 10 cm kod visokih i kasnijih. Brazde se nakon toga zatrpaju zemljom, tlo se poravna i ugazi. Kad grašak nikne, tlo se nekoliko puta okopava a biljke se zagrnu. Poluvisokim i visokim sortama treba osigurati potporanj.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakProizvodnja ovčjih sireva za vlastite potrebe
Sljedeći članakNajznačajnije bolesti i štetnici u uzgoju pelargonija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.