U Hrvatskoj Pravilnik o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja (Narodne novine, 57/07 i 119/09 – pročišćeni tekst), u kojem je u članku 8. propisano na što se odnosi izraz „male kulture“, a što se podrazumijeva pod „velikim kulturama“:
„(1) Izraz »male kulture« odnosi se na primjenu sredstva na kulturi koja je od manje gospodarske važnosti na državnoj razini.
(2) Izraz »mala namjena« odnosi se na primjenu sredstva u cilju suzbijanja štetnog organizma koji ne predstavlja značajni štetni organizam za velike kulture.
(3) Pod »velikim kulturama« razumijevaju se: pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz, šećerna repa, uljana repica, suncokret, soja, lucerna, krumpir, vinova loza, jabuke, kruške, šljive, breskve, trešnje, masline, mandarinke, jagode, rajčice, krastavci, paprika, kupus, duhan, šume.“
Svrha je osigurati zakonitu uporabu određenih sredstava za zaštitu bilja (SZB) na »malim kulturama« i/ili »malim namjenama«, te omogućiti dostatan broj registriranih pripravaka SZB za nesmetanu proizvodnju i kontrolu određenih štetnih organizama. Nadalje nužno je smanjiti uporabu neregistriranih i/ili nezakonitih SZB, te zajamčiti sigurnost za one koji primjenjuju SZB, zdravlje ljudi i životinja i spriječiti negativne učinke na okoliš.
Usklađivanje s EU standardima
Ministarstvu je potpuno razumljiva potreba za izdavanjem dozvola za »male kulture « i »male namjene«, prven stveno zbog nestanka s hrvatskog tržišta velikoga broja aktivnih tvari dopuštenih za uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji zbog usklađivanja postupka registracije s EU standardima. Iako je pravna osnova za podnošenje zahtjeva za proširenje na male kulture, odnosno male namjene stvorena već odavno, u Ministarstvo nije došao ni jedan zahtjev. Stoga se željelo potaknuti i ohrabriti udruge proizvođača na podnošenje zahtjeva za odobrenje određenih „minor uses“ uporaba kroz tijesnu vezu s proizvođačima SZB ili njihovim pravnim zastupnicima u RH.
Pravna osnova za podnošenje zahtjeva su članak 33. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 70/05), članak 8. Pravilnika o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 57/07 i 119/09) i članak 3. stavak 3. točka 3. Pravilnika o visini naknada i načinu raspodjele sredstava u postupku registracije sredstava za zaštitu bilja, ocjene aktivne tvari i izdavanja dozvola za sredstva za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 94/07 i 36/10). Tim se propisima daje pravna mogućnost stručnim i znanstvenim institucijama iz područja poljoprivrede i šumarstva, pravnim i fizičkim osobama koje se profesionalno bave poljoprivrednom ili šumarskom djelatnošću, podnošenja zahtjeva za dobivanje dozvole za proširenje primjene na male kulture ili male namjene.
Osnovni preduvjet (koji mora biti ispunjen) za podnošenje zahtjeva je da određeno SZB za koje se traži proširenje uporabe za male kulture i/ili male namjene mora biti registrirano u RH. Potrebni podaci za podnošenje zahtjeva propisani su člankom 8. navedenog Pravilnika. Tim je člankom propisano „Što se smatra »malom kulturom« i »malom namjenom« te određuje potrebna dokumentacija sukladno Pravilniku o dokumentaciji za ocjenu i registraciju SZB. Pribavljanje ove dokumentacije zahtjeva tijesnu suradnju podnositelja zahtjeva s proizvođačem SZB, odnosno njegovim zakonskim zastupnikom za RH, a svrha je utvrđivanje potrebnih podataka. U nekim je slučajevima potrebno više ili manje dokumentacije ovisno o statusu registriranog SZB u državi članici EU.
Ministarstvo pruža stručnu pomoć za svaki zahtjev koja je dokumentacija potrebna ovisno od slučaja do slučaja. Uz zahtjev se prilaže dodatna propisana dokumentacija s prilozima A) i B). A) Obrazloženje opravdanosti primjene na „maloj kulturi“ ili za „malu namjenu“ B) Popratni dopis koji mora sadržavati osnovne podatke o SZB (trgovački naziv i registracijski broj SZB, način primjene, količinu ili koncentraciju primjene, najveći broj primjena). U obrazloženju moraju biti navedene detaljne informacije o štetnom organizmu (bolest/štetnik/korov), štetan učinak na kulturu, a osobito ukoliko je značajan ekonomski učinak, te informaciju da u RH nema registriranih SZB. Zbog potrebne dokumentacije koju treba prikupiti kod podnošenja zahtjeva, podnositelj mora biti u kontaktu s proizvođačem SZB. Proizvođač odnosno zastupnik će mu dati iznimno korisne informacije o sredstvu (SZB), o mogućim ograničenjima primjene na nekoj kulturi, o problemu rezistentnosti i osigurati informaciju o statusu određenog SZB u određenoj članici EU-a. Ove su informacije od neprocjenjive važnosti pri podnošenju i podupiranju zahtjeva s određenom dokumentacijom.
Status SZB u državama članicama EU
Ukoliko je primjena SZB za koju se podnosi zahtjev za „minor uses“ u nekoj od država članica EU registrirana prema njenim propisima, postupak izdavanja dozvole jako je pojednostavljen, smanjena je potrebna dokumentacija, a s tim u vezi troškovi naknade za izdavanje dozvole. U tom slučaju bilo podnositelj zahtjeva bilo proizvođač SZB mora priložiti zahtjevu prijevod rješenja o registraciji SZB i etikete određene države EU na koju se podnositelj zahtjeva poziva. Prijevod neće biti potreban ukoliko su navedeni dokumenti na engleskom ili slovenskom. Procjena rizika je pojednostavljena zbog čega su i troškovi izdavanje dozvole niži, a iznose od 2.000,00 do 3.000,00 kuna plus 70,00 kuna upravne pristojbe.
Ako primjena SZB još nije prošla postupak ponovne ocjene (registracije) ni u jednoj od država članica EU, ali je registracija odobrena u nekoj od država članica EU-a u posljednjih 10 godina. U tom slučaju postoji mogućnost korištenja takvih registracija kod traženja dozvole za proširenje „minor uses“ primjene. U tom se slučaju zahtjevu mora priložiti dodatna dokumentacija, a od posebne je važnosti dokument izdan od službenog tijela za registraciju SZB o procjeni rizika iz te države, ukoliko taj dokument postoji. Prema mogućnosti korištenja dokumenata o procjeni rizika napravljenoj u nekoj od država članica EU, procjena rizika u RH može biti smanjena ili pojednostavljena. Troškovi izdavanja dozvole u ovom slučaju iznose od 2.000,00 do 7.000,00 kuna plus 70,00 kuna upravne pristojbe.
Ako ni u jednoj od država članica EU nije registrirana tražena uporaba, potrebno je zahtjevu priložiti sve podatke i informacije prema članku 8. Pravilnika o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja (»Narodne novine«, br. 57/07 i 119/09). Mora biti napravljena procjena rizika koja obuhvaća izloženost onog koji primjenjuje SZB, izloženost potrošača te izloženost okoliša. To je dosta kompliciran slučaj u kojem nema mogućnosti za smanjenje troškova za izdavanje dozvole. Nadalje ako je proizvod namijenjen konzumaciji traži se sukladnost s propisima o ostacima pesticida. U tom slučaju podnositelj zahtjeva ili proizvođač obavezni su predložiti GAP sukladan Pravilniku o maksimalnim razinama pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, br. 148/08, 49/09, 118/09 i 36/10). U ovom su slučaju troškovi
Rješenje o dozvoli za proširenje primjene
Nakon provjere zahtjeva i dokumentacije te napravljene procjene rizika, kada se procijeni da je određena uporaba prihvatljiva Ministarstvo izdaje rješenje o dozvoli za proširenje primjene za malu kulturu ili malu namjenu. Rješenje sadržava sve potrebne podatke vezane za odobrenu primjenu koji su nužni za pravilnu upotrebu SZB.
Korisnik je obvezan primjenjivati SZB sukladno izdanom rješenju, uputama, upozorenjima, obavijestima i mjerama opreza te drugim podacima navedenim na etiketi određenog SZB. Proizvođač, tj. vlasnik rješenja o registraciji nije obvezan navoditi na etiketi odobrenu uporabu rješenjem o dozvoli za proširenje primjene/mala kultura i mala namjena, jer se one objavljuju na web stranicama Ministarstva (www.mps.hr). I na kraju važna napomena; budući da se za izdavanje dozvole za proširenu primjene na male kulture i male namjene ne traže podaci o učinkovitosti, te ostali podaci o možebitnim štetnim, nepovoljnim ili ograničavajućim učincima SZB, koji se ni ne ocjenjuju, korisnici su potpuno odgovorni za svaki rizik primjene takvih SZB.
