Houdan – neobična pasmina kakvoćnog mesa

64

""Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima. U kokice je krijesta znatno manja nego kod pijetla. Glava je obrasla velikom i gustom kukmom, usmjerenom unatrag. Polukružnog je oblika, formirana od izduženih pera i smještena na prednjem dijelu lubanje. Brada je gusta i dobro razvijena, poželjno je da bude vrećasta i istaknuta. Podbradnjaci su skriveni u bradi i slabo razvijeni. Podušnjaci su nevidljivi ispod perja, a njihovoj boji se ne pridaje neka posebna važnost. Crveno lice je djelomično prekriveno perjem. Oči su crvenonarančaste, kljun je kratak, snažan, u boji roga. Tijelo je blago nagnuto, široko i dugačko, valjkastog oblika. Leđa su široka, srednje duljine, blago nagnuta. Poželjno je da ih drži više vodoravno. Prsa su duboka i široka, trbuh širok i dobro razvijen. Bedra su kratka, prilično snažna, jedva vidljiva. Tanke i jake noge su neoperjane, crno bijelo mramorne boje, ponekad mogu biti ružičaste ili sive. Peti prst na nozi je nefunkcionalan, drugačiji je i samostojeći.

Blagi temperament

U pijetla je rep bujan s dobro razvijenim srpastim perima i nosi ga pod oštrim kutom. Konturno perje je gusto i ne priliježe čvrsto uz tijelo. Houdana najčešće nalazimo u crno bijeloj boji perja, ali također postoji crna, bijela, bisernosiva i grahorasta varijanta. Pijetao teži 2,50 do 3,50 kg, a kokica 2 do 3 kg. Godišnje snesu 150 do 160 jaja bijele ljuske, težine 53 do 65 g. Mlade kokice počnu nesti u dobi od 6 mjeseci i marljivo traže hranu na ispustu. Obzirom na težinu i uzgojnu selekciju, nagon za kvocanjem u ove pasmine baš i nije razvijen, pa se jaja stavljaju u inkubator ili se polažu pod pouzdanu kvočku. Poput svake teške i gojaznosti sklone gospodarske kokoši i houdana krasi blagi temperament. Zbog njegove naravi i posebnih obilježja (kukme i brade), treba ga držati samo u suhim i natkrivenim nastambama. Za uspješnost održavanja velike kukme i pune brade u dobroj formi, važno je da se postave odgovarajuće pojilice, kako se one nebi smočile i zaprljale. Houdan nije zanimljiv i privlačan samo kao izložbena životinja, nego i zbog vrhunske kakvoće mesa, te zadovoljavajuće nesivosti jaja. Ovu neobičnu i rijetku pasminu kakvoćnog mesa uzgaja prof. Zdravko Klanfar (Ozalj), mob. 098-46 06 96.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakProvjera i održavanje prskalica
Sljedeći članakRibarima koji koriste bezolovna benzinska goriva omogućen povrat trošarine
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.