U redakciju Gospodarskog lista došlo je više upita naših pretplatnika o uzgoju i držanju kokoši hrvatice, stoga donosimo članak o ovoj izvornoj hrvatskoj pasmini.

Suvremena peradarska proizvodnja u zatvorenim objektima sa strogo kontroliranim mikroklimatskim uvjetima i s visoko selekcioniranim hibridnim linijama peradi, dosegla je fantastične proizvodne rezultate te predstavlja bazu za prehrambenu industriju i praktički svakodnevnu prehranu velikog broja ljudi. Međutim, paralelno sa specijaliziranom industrijskom proizvodnjom peradi, sve se više javlja svijest i potreba za proizvodima dobivenim ekstenzivnom proizvodnjom, „u prirodi“, od autohtonih, odnosno izvornih pasmina peradi, čije su vrijednosti i značaj nemjerljivi i dragocjeni iz puno aspekata. Vrijednost je izvornih pasmina peradi i u njihovoj vrlo visokoj adaptabilnosti na nove uvjete te otpornost i skromnost u pogledu zahtjeva držanja, hranidbe i njege. Ekonomski se potencijal jedne pasmine ne može mjeriti samo njenim proizvodnim mogućnostima jer ne možemo procijeniti kako će se u budućnosti mijenjati uvjeti života na Zemlji. Moguće je da će se uvjeti toliko promijeniti da većina danas korištenih visoko proizvodnih pasmina i hibrida peradi neće moći opstati. U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi: zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se na priznavanju dravske guske intenzivno radi. Uz njih postoje i spominju se još neke pasmine kao križevačka kukmasta kokoš, posavska kukmasta kokoš, turopoljska patuljasta kokoš, istarska kokoš, dalmatinska kokoš, posavska guska i dr., no za sada ne postoje ozbiljniji podaci niti istraživanja vezana uz dokazivanje izvornosti.

Na području RH četiri soja

Iznimno pogodna za uzgoj na otvorenom

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 2/2019

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.