Prosječna otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u ožujku ove godine iznosila je 49,16 €/100 kg, što predstavlja smanjenje od jedan posto u odnosu na veljaču, ali i porast od 2,1 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema prvim procjenama za travanj, očekuje se blagi pad ili zadržavanje cijena na sličnoj razini, uz trenutačnu procjenu od približno 49,05 €/100 kg.
Kao i prethodnih godina, nakon rasta cijena prema kraju godine, ulazimo u razdoblje sezonskog pada koje obično traje do rujna. Taj trend povezan je s promjenama u sastavu mlijeka, osobito smanjenjem udjela mliječne masti i bjelančevina tijekom ljetnih mjeseci, što izravno utječe na formiranje otkupne cijene.
Samo 7 država ima niže otkupne cijene od Hrvatske
U odnosu na prosječne otkupne cijene drugih država članica Europske unije Hrvatska se nalazi u grupi zemalja s nižim cijenama i samo sedam država članica ima niže cijene, a to su Španjolska, Bugarska, Latvija, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.
U odnosu na prosječnu EU cijenu, hrvatska prosječna otkupna cijena kravljeg mlijeka niža je za 7,3%.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u ožujku ove godine zabilježen je blagi porast isporuke kravljeg mlijeka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom 2024. godine hrvatske su mljekare zaprimile ukupno 378.681.241 kilograma mlijeka, što predstavlja povećanje od 0,45 % u usporedbi s 2023. godinom.
Nastavlja se pad broja isporučitelja i rast uvoza mlijeka
Unatoč ovom pozitivnom trendu, broj isporučitelja nastavlja opadati te ih je u veljači bilo 2.312, što je 11,32 % manje nego godinu dana ranije, odnosno 72 isporučitelja manje u odnosu na kraj 2024. godine. Ipak, ohrabruje činjenica da se prosječna količina isporuke po isporučitelju povećava. U odnosu na prethodnu godinu porasla je za 7,25 %. Također, udio kravljeg mlijeka prve EU klase i dalje je na vrlo visokoj razini, iznad 97 %, što potvrđuje visoku kakvoću domaće proizvodnje.
U 2024. godini Hrvatska je uvezla mlijeko i mliječne prerađevine u vrijednosti od 450,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 14,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Iako je izvoz porastao za 5,7 %, to nije bilo dovoljno da se kompenzira rast uvoza. Vanjskotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih prerađevina rezultirala je deficitom od 338 milijuna eura, što je za 17 % više nego u 2023. godini. Najveći udio u ukupnom uvozu čini sir, s vrijednošću od 218,6 milijuna eura i količinom od 45,9 tisuća tona, što je povećanje od 8,2 % u odnosu na prethodnu godinu.
Slijedi uvoz mlijeka i vrhnja u vrijednosti od 168,4 milijuna eura i količini od 245,8 tisuća tona, što je smanjenje od 1,4 %. Pozitivan saldo ostvaren je jedino u razmjeni mlaćenice, jogurta, kiselog mlijeka i kefira. Ti su proizvodi izvezeni u vrijednosti od 31,5 milijuna eura, što je 7 % više nego godinu ranije, a ostvaren je suficit u iznosu od 9,3 milijuna eura. 
Foto: Shutterstock
