""Bolest kvrgave kože, nodularni dermatitis, virusna je zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, a proteklih godina virus je preko Turske ušao na europski kontinent. Bolest se ne može liječiti lijekovima, već je jedini vid zaštite preventivno cijepljenje i održavanje higijene prostora uništavanjem insekata , muha i komaraca, koji su prenositelji ove vrlo opasne i zarazne bolesti. Ova godina je, nažalost, vrlo pogodna za razvoj i prijenos bolesti, jer obiluje kišom, sparinom i vlagom, što znači povoljnim klimatskim uvjetima za razvoj letećih napasnika i prenosnika bolesti. Kad se jednom ustanovi, bolest se širi i izravnim kontaktom među govedima.

Obavezno je preventivno cijepljenje cijele populacije goveda u Hrvatskoj, obavijestili su iz Ministarstva poljoprivrede. Ova se informacija odnosi na sve poljoprivrednike koje drže goveda.

Obavezno je preventivno cijepljenje cijele populacije goveda u Hrvatskoj, jer se u susjednim državama bolest već jako proširila i stigla na oko 200 km od Hrvatske. Objavljen je i informativni letak o ovoj bolesti za farmere i veterinare, s naglaskom da kad se na nekom području bolest pojavi, vrlo teško se sprječava njezino daljnje širenje. Gospodarske štete koja ostavlja za sobom prevelike su.

Kako prepoznati bolest ?

Vrijeme inkubacije traje do 28 dana, a klinicka slika bolesti očituje se jednim od sljedećih znakova: povišena tjelesna temperatura (40°- 41°C), inapetencija, iscjedak iz oka i nosa, pojačano slinjenje, pojava cvorica po koži (okruglastog oblika, spljoštenog vrha, veličine 1 do 5 cm u promjeru, okruženih s upalnom tkivnom reakcijom), broj čvorića može varirati od nekoliko do masovne pojave u teškim kliničkim slučajevima, lezije na sluznici usta, nosa i ždrijela. Bolest uzrokuje značajne ekonomske štete, jer pogađa većinom krave u vrhuncu laktacije i uzrokuje značajan pad u proizvodnji mlijeka. Česti su sekundarni bakterijski mastitisi, te privremena ili trajna neplodnost. Izrazito mršavljenje zaraženih životinja uzrokuje značajno smanjenje rasta u tovnih goveda. Duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju vrijednost kože.

Cijepljenje već započelo

""Cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože je započelo na područjima Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko posavske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, jer su to granične županije najviše izložene virusu te opasne bolesti. U Osijeku je smješteno centralno skladište za distribuciju cjepiva Lupyvax za tri najrizičnije istočne županije; Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku i Vukovarskosrijemsku. Na tom području ima 125 tisuća goveda, što iznosi 30%o od ukupnog broja goveda u Hrvatskoj. Prve su na udaru Osječko-baranjska i Vukovarskosrijemska županija u kojima se na 2.500 farmi nalazi 110.000 goveda. Pomoćnik ministra poljoprivrede Tomislav Kiš održao je edukaciju za veterinare i veterinarske inspektore, naznačivši da je manji broj oboljelih životinja zabilježen dvjestotinjak kilometara od Hrvatske. Po procjenama, zaraza se kreće od pet do deset kilometara na dan, zahvaljujući prenositeljima komarcima i muhama. „Za ovo granično područje osigurane su dovoljne količine cjepiva, ali za cijelu državu nedostaje još 50.000 doza koje su potrebne za županije koje trenutno nisu ugrožene, npr. Istarska i Varaždinska ili Zagrebačka, ali i ta količina je već rezervirana i uskoro će biti dopremljena u Hrvatsku. Također, dokle god krava nije inficirana bolešću, a bolest je vrlo vidljiva, može se konzumirati i mlijeko i meso. Ipak s konzumacijom kravljih proizvoda treba sačekati tjedan dana nakon cijepljenja“, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Tomislav Kiš. Ako se primijeti da je životinja oboljela, hitno se mora strado eutanizirati i mrtve životinje neškodljivo ukloniti.

Veterinarski stručnjaci smatraju da će se uspješno cijepiti sve krave unutar rizične zone i izgraditi imunitet u razdoblju od deset dana do tri tjedna. Bit će uspješno cijepljeno svih 422 tisuće goveda, koliko ih trenutno uzgajamo u Hrvatskoj. Iz državnog proračuna osigurano je 17 milijuna kuna, a to znači da je cijepljenje besplatno. Najvažnija poruka javnosti je da bolest ne spada u zoonoze, nema nikakve opasnosti prijenosa bolesti na ljude.

Prethodni članakTeleoperater bez obavijesti postavio šaht
Sljedeći članakVrhunski strojevi su preduvjet kvalitetne hranidbe stoke i veće proizvodnje mlijeka
Ljiljanka Mitoš Svoboda
Slobodna novinarka, specijalnost okolišno novinarstvo, urbana permakultura, urbana agrikultura, socijalna ekolologija, ekološka poljoprivreda. Vanjska suradnica i predavačica u institucionalnim i vaninstitucionalnim obrazovnim institucijama i kulturnim ustanovama. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Osijeku te nastavila studij sociologije na Filozofskom univerzitetu u Novom Sadu. Do 1991. godine radila u odgojno obrazovnom sustavu, a od 1996. do danas radi kao slobodna novinarka. Kroz program UN-REREP za Srednju i istočnu Europu specijalizirala je okolišno novinarstvo. Za potrebe razvoja okolišnog novinarstva u Hrvatskoj i regiji osniva Press centar za okoliš Hrvatske (2004.) , kojeg i danas vodi. Istraživačke priče, reportaže i komentare iz područja politike zaštita okoliša pisala je  za društveno-političke i poslovne magazine Nacional, Objektiv, Bankamagazin, Aktual,  te za  Dansku mrežu istraživačkih novinara SCOOP, kao i za mnoge druge domaće i strane medije. Od 2005.godine dopisnica je  stručnih časopisa za okoliš i poljoprivredu Ekorevija, Agroglas –agroturizam, i Gospodarski list. Od 2006. do 2012.godina bila je članica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša Ministarstva zaštite okoliša RH, te članica Radne grupe za pripremu pregovora za ulazak Hrvatske u EU-poglavlje Okoliš. Izvaninstitucionalno cjeloživotno i dopunsko obrazovanje stekla je u Hrvatskoj i inozemstvu: seminari, tečajevi i obuke za provedbu Nitratne direktive, IPPC direktive,  Arhuške konvencije, te usklađivanje domaćih politika zaštite okoliša s direktivama i politikama EU. Aktivno članstvo održava u stručnim organizacijama i udrugama: Hrvatsko bioetičko društvo,Agencija za bioetiku i socijalnu ekologiju,Press centar za okoliš Hrvatske,Greenaccord Italija i dr. Najznačajniji projekti koje je vodila, a koji su pokazali dugogodišnje rezultate su: Zaštita ribnjaka Podunavlje u Kopačkom ritu, (1998),  Promocija Aarhuske Konvencije” (1998.-2003.), Nezavisni magazin za okoliš ALERT (2003.-2012.),. Forumi okolišnih novinara „Požega 2004“ i „Karlovac 2007“ ,”Erdut 2010”, “Dubrovnik 2011”, Radionice permakulture , 2012-2015. te Urbani vrtovi Osijek- Mreža urbanih vrtova Slavonije, 2014. Surađivala je u izradi i donošenju važnijih programa, poput priprema radnih materijala za izradu pregovaračke platforme za pregovore Hrvatska –EU Poglavlje 27 Okoliš, priprema  Strategije održivog razvoja RH-2009-2010., Ministrstvo zaštite okoliša RH, te priprema izvještaja Nacionalnog programa ublažavanja posljedica suša i suzbijanja oštećenja zemljišta (NAP). Sudionica je i predavačica na mnogim međunarodnim i domaćim konferencijama i stručnim skupovima. Suradnica je i koordinatorica na međunarodnim i prekograničnim projektima  za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju,  Srbiju i dr. Autorica je nekoliko priručnika i publikacija, od kojih su zanimljivi i korisni „Tko je tko u zaštiti okoliša u Hrvatskoj–vodič za novinare“ (izdanje Mediacentar Sarajevo), „Kako istražiti i napisati okolišnu priču, „ Uvod u urbanu permakulturu“, „ Gradski vrtovi“. “(izdanje Press centar za okoliš Hrvatske). Živi i radi u Osijeku.