Gospodarenje otpadnim tvarima u svinjogojstvu predstavlja jedan od najvećih izazova u proizvodnji. Pravilno gospodarenje otpadnim tvarima omogućit će očuvanje okoliša te na taj način pozitivno utjecati na zdravlje ljudi.

U većini slučajeva, glavni otpad u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji je gnojovka. Gnojovka je smjesa izmeta, urina te tehnološke vode i najčešće se nalazi u polutekućem agregatnom stanju. Nepravilno gospodarenje gnojovkom može postati javnozdravstveni problem, s obzirom da se nepravilnim skladištenjem gnojovke oslobađaju štetni plinovi i zagađuju vodotoci. S obzirom da gnojovka može sadržavati visoke koncentracije patogenih bakterija, kao što su primjerice Escherichia coli ili bakterije iz roda Brucella,, može predstavljati i izravnu opasnost za ljudsko zdravlje.

Smatra se da farma veličine 500 krmača može imati godišnju količinu otpadnih tvari kao grad veličine 25000 stanovnika. Utvrđeno je da svinje iskoriste samo 33 % animalnih bjelančevina, te 10-20 % minerala, dok se ostatak izlučuje s gnojovkom te je izlučivanje dušičnih sojeva i minerala u okoliš glavni ekološki problem svinjogojske proizvodnje.

U slučaju da se svinje uzgajaju na dubokoj stelji glavni produkt je svinjski gnoj koji predstavlja smjesu stelje te otpadnih tvari. Na količinu proizvedene gnojovke na svinjogojskoj farmi utječu broj svinja na farmi kao i broj svinja u pojedinoj kategoriji. Velik utjecaj na količini i kakvoću gnojovke imaju sustav hranidbe i izbalansiranost obroka za svinje, prije svega probavljivost proteina. Također, utjecaj imaju  potrošnja vode, te sustav držanja svinja (zatvoreni ili otvoreni).

Svinjska gnojovka ubraja se u kvalitetna organska gnojiva. Sadržaj hranjivih tvari u gnojovki ovisi o količini vode, procesu razgradnje te trajanju skladištenja. U svinjskoj gnojovki prisutno više fosfora nego kalija te se svinjska gnojovka sadrži 6 % organske tvari, 0,6 % dušika, 0,45 % fosfora i 0,25 % kalija.

Nitratna direktiva

Nitratna direktiva je propis EU koji se odnosi se na zaštitu voda od onečišćenja čiji su izvor nitrati iz poljoprivrednih izvora. Nitrati u tlo dolaze prekomjernim unosom dušika u tlo iz mineralnih gnojiva ili iz stajskog gnoja ako se njima nepravilno gospodari (prevelik unos, unos kad su tla zasićena vodom, kad su velike vrućine, i dr.). Također, nitrati se ispiru i iz gnoja koji je uskladišten i zrije na tlu ili u gnojištima koja su propusna.

U Republici Hrvatskoj provedba nitratne direktive regulirana je Zakonom o vodama, II. akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/2017) te Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12). Praktično, nitratna direktiva određuje da u tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika. Stoga se kapaciteti za skladištenje gnojovke moraju prilagoditi tom kriteriju.

Skladištenje gnojovke

Ovisno o dizajnu same farme, gnojovka se odlaže u jame ispod objekta ili lagune pokraj farme. Kod manjih farmi to mogu biti betonske jame s kojih se gnojovka povremeni izvozi na površine, pri čemu vrijeme izvoženja mora biti usklađeno s rokovima koji su propisani nitratnom direktivom. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje. Zbog pravilnog rukovanja gnojovkom najčešće su potrebne dvije lagune (primarna i sekundarna), pri čemu se jedna puni svježom, a druga fermentiranom gnojovkom. Da bi skladištenje gnojovke bilo sigurno, naglasak mora biti na nepropusnosti spremnika. Tako se u upotrebi nalaze zemljane lagune s dnom od kompaktne gline, čija je osnovna funkcija spriječiti otjecanje tekuće faze iz spremnika. Također, na tržištu se nalaze jednoslojne ili dvoslojne lagune od sintetičkih materijala s pokrovom od polietilenskih folija. Prilikom određivanja veličine lagune, mora se voditi računa o tome da jama bude dovoljno velika da izdrži ekstremne količine oborina. Ako se na farmi nalazi (djelomično) rešetkasti pod, tad se gnojovka skuplja u kanalima ispod rešetke. Kanali imaju nagib prema ispustima koji su zatvoreni posebnim čepovima, a pražnjenje se odvija po potrebi naizmjeničnim podizanjem čepova. U takvim objektima izuzetno je važna dobra izvedba ventilacijskog sustava kako bi se pravovremeno uklonili štetni plinovi koji se nakupljaju u kanalima ispod rešetke. Tamo gdje postoji veća mogućnost investiranja, moguće je izgraditi i nadzemne spremnike za gnojovku, koji izrađeni od čelika. Takve lagune pogodne su za područja s visokim podzemnim i vodama, i propusnim tlom. Nadzemne lagune imaju dužu trajnost, omogućavaju lakšu manipulaciju gnojovkom, ali im je zahtjevnija izvedba te imaju manju zapreminu. Sve lagune i bazeni za gnojovku moraju biti pokriveni materijalom koji zaustavlja hlapljenje plinova. Danas su to najčešće pokrovi od polietilenskih folija. Prilikom skladištenja gnojovka se miješa (aeracija), čime se izbjegava stvaranje amonijaka. Također, uz nešto veće investicije (nabava separatora), moguće je separiranje gnojovke na krutu i tekuću fazu, čime se olakšava manipulacija gnojem, olakšava skladištenje i fermentacija.

Primjer lagune za gnojovku

Odvoz gnojovke

Idealno vrijeme za izvoženje gnojovke su mirni, prohladni dani, bez vjetra, oblačno vrijeme, a tlo je u stanju umjerene vlažnosti. Ako se izvozi na tlo pokriveno nekom od kultura (travnjaci, žitarice) ona mora biti u stanju da usvoji dana joj hraniva. Nikako je ne bi smjeli primjenjivati u slučaju: da je tlo zasićeno vodom, da je duboko smrznuto, na nagnutim terenima, da je usjev u osjetljivoj fazi, ako su visoke temperature ili slijedi jaki mraz i naravno tamo gdje može doći do zagađenja podzemnih voda. Stoga te kriterije u obzir uzima i nitratna direktiva koja propisuje dozvoljeno vrijeme odvoza gnoja na poljoprivredne površine.

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače, a gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna. Najveća godišnja dopuštena količina svinjske gnojovke iznosi 34 m3/ha.

(nastavlja se…)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje