Vitalnost prasadi je jedan od najvažnijih i najkritičnijih čimbenika koji utječu na potencijal legla pojedine krmače za preživljavanjem. Najkritičnije razdoblje u uzgoju prasadi je neposredno prije, tijekom i neposredno poslije samog prasenja. Čimbenike koji dovode do gubitaka u ovom razdoblju često svrstavamo u tzv. peripartalni sindrom krmače.
Osim vitalnosti prasadi, na preživljavanje prasadi u peripartalnom razdoblju utječu najviše odgovarajuća porodna masa prasadi i pravovremeni unos kolostruma. Kad govorimo o vitalnosti prasadi najčešće mislimo na vigor, odnosno snagu prasadi pri rođenju. Za opisivanje vitalnosti prasadi koristi se više metoda. Većina ovih metoda odnosi se na prve minute postnatalnog (poslije rođenja) razdoblja. Pri tome se procjenjuje vrijeme do prvog udisaja, vrijeme do prvog stajanja, mišićni tonus, broj otkucaja srca, brzina zasićenja kisikom i pH krvi. Ova izravna mjerenja su relativno zahtjevna što se tiče vremena, opreme i obučenosti osobe koja provodi mjerenja. S druge strane, postoje i neizravna mjerenja kao što je vrijeme pristupanja vimenu krmače, ili razdoblje od prasenja do prvog sisanja. Međutim, čak i ova neizravna mjerenja vrlo je teško primijeniti u komercijalnim uvjetima izvan kontroliranih istraživačkih uvjeta.
Utjecaj na proizvodna svojstva
Vitalnost prasadi pri rođenju utječe na proizvodna svojstva prasadi tijekom života. Izravno ili neizravno, smanjena vitalnost rezultira gubicima u proizvodnji (mrtvooprasena prasad, gubici tijekom laktacije, slabiji rast prasadi). Nasuprot tome, dobra vitalnost postavlja temelj za rast i zdravlje prasadi, a smanjuje gubitke tijekom proizvodnog razdoblja. Dobra vitalnost omogućuje prasetu da brzo dođe do vimena krmače, bude konkurentno u borbi za sisu i počne sisati. Sisanje omogućuje prasadi da održi tjelesnu temperaturu i postigne pozitivnu energetsku ravnotežu. Prasad se rađa s vrlo ograničenim energetskim rezervama i vrlo je važno da što prije dobije hranjive tvari iz kolostruma. Ako sisanje ne započne pravovremeno, prasad je u opasnosti od gladovanja i pothlađivanja. To može pokrenuti spiralu negativnih posljedica koje završavaju gubicima u proizvodnji, kroz slabiji rast, razvoj bolesti i uginuća.
Istraživanja utjecaja vremena od rođenja do prvog sisanja na proizvodna svojstva i mortalitet prasadi, pokazala su da je kod prasadi koja je počela sisati unutar 30 minuta od prasenja utvrđen značajno manji mortalitet tijekom laktacije u odnosu na prasad kod koje je sisanje započelo nakon jednog sata od prasenja. Također, prasad kojoj je trebalo više od jednog sata do prvog sisanja imala je 5 % manji dnevni prirast u razdoblju do odbića u odnosu na prasad koja je započela sisati unutar pola sata od prasenja, uz korekciju na porodnu masu prasadi i unos kolostruma.
Činjenica je da unos kolostruma djelomično određen vitalnošću prasadi dovodi do produljenja učinka vitalnosti prasadi na cjeloživotno proizvodno razdoblje.
Važno je nadgledati prasenje!
Među brojnim čimbenicima rizika koji ugrožavaju vitalnost prasadi, jedan od najvažnijih je hipoksija prasadi pri rođenju. Hipoksija je stanje smanjene razine kisika u stanicama i tkivima. Dugo trajanje prasenja ili položaj fetusa koji dovodi do otežanog prasenja glavni su uzroci ozljede ploda tijekom prasenja. Stoga je izbjegavanje duljeg trajanja prasenja vrlo važno za vitalnost prasadi. Okolišni i fiziološki uvjeti koji mogu doprinijeti produljenju trajanja prasenja uključuju dizajn boksa za prasenje, zamašćenost krmače, konstipacija, veliki broj plodova, smanjena duljina graviditeta, kao i stres izazvan neprimjerenim postupcima uzgajivača.
Utjecaj hipoksije tijekom prasenja na proizvodna svojstva prasadi utvrđuje se mjerenjem pH krvi i razine laktata u krvi. Prasad s najvećim razinama laktata u krvi i najnižim pH vrijednostima, što se javlja kod ozbiljne hipoksije, imala je 100 g manji unos kolostruma i 0,5 kg manju tjelesnu masu pri odbiću u odnosu na prasad iz legala s normalnim vrijednostima krvi. Učinci hipoksije pri rođenju također su se vidjeli tijekom kasnijeg razdoblja. Tako je prasad s ozbiljnom hipoksijom u tovu imala dnevni prirast skoro 10 % manji u odnosu na prasad bez znakova hipoksije.
Nadgledanje tijeka prasenja u prasilištu općenito dovodi do manje mrtvooprasene prasadi i niže neonatalne smrtnosti. To je posljedica pravovremene pomoći pri prasenju kad se pojavi slučaj otežanog prasenja. Osim ručne pomoći, davanje hormona oksitocina krmačama može smanjiti trajanje prasenja. Međutim, pomoć pri prasenju može dovesti do rizika biosigurnosti koji treba uzeti u obzir. Ljudska pomoć mogla bi potencijalno povećati rizik od razvoja mastitisa, metritisa i agalakcije (MMA sindrom). Posebno kad se ne poštuju higijenski standardi. To može dovesti do daljnjeg slabljenja prasadi, pa čak i povećanja smrtnosti prije odbića.
Nadalje, kao posljedica produljenog prasenja i iscrpljivanja krmača zabilježen je smanjen unos hrane kod krmača neposredno poslije prasenja. To opet rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka krmača i slabijim rastom prasadi. Iako je vitalnost prasadi uglavnom određena razinom hipoksije, ona nije jedini čimbenik koji smanjuje vitalnost. Ostali čimbenici koji ometaju vitalnost uključuju stres od hladnoće, fizičke abnormalnosti kao što je slabost nogu prasadi i stanja u intrauterinom okruženju (razvoj posteljice) koja u velikoj mjeri utječu na porodnu masu i zrelost prasadi pri prasenju. Hranidba krmača tijekom suprasnosti također može utjecati na vitalnost prasadi.
Dodaci hrani koji sadrže omega-3 polinezasićene masne kiseline u nekim istraživanjima povećali su vitalnost prasadi pri rođenju. Istraživači su taj učinak dodatka prehrani objasnili utjecajem dokozaheksaenske kiseline (DHA), Ona utječe na bolje sazrijevanje organa i razvoj mozga u prasadi.
Uspoređujući različite genotipove svinja vidljivo je da genski čimbenici također igraju važnu ulogu kod vitalnosti prasadi. Iako je vitalnost prasadi u pozitivnoj korelaciji s porodnom masom, uočeno je da kod nekih pasmina prasad značajno manjih porodnih masa u odnosu na većinu komercijalnih pasmina ima iznimno visoku vitalnost. To je zabilježeno kod npr. kineske pasmine Meishan koja je poznata po izuzetno visokoj plodnosti krmača. Zbog velikog broja plodova u maternici, koji nerijetko prelazi 20 fetusa, krmače prase veliki broj prasadi niže porodne mase. Ipak, to očigledno ne dovodi od smanjivanja vitalnosti prasadi. Smatra se da bolja vaskularizacija posteljice (placente) kod krmača Meishan pasmine može djelomice objasniti visoku vitalnost kod prasadi. Poboljšana vaskularizacija placente u nekim istraživanjima uočena je kod krmača. One su tijekom gravidnosti dobivale dodatak aminokiseline arginin, tako da se i na taj način može utjecati na vitalnost prasadi.
Korištenje aditiva u hranidbi
S obzirom na važnost koju vitalnost prasadi ima na ukupne proizvodne pokazatelje u uzgoju prasadi, istraživači koji se bave proizvodnjom aditiva za svinje osmislili su više proizvoda kojima se može izravno i neizravno poboljšati vitalnost prasadi. Osim dodavanja aditiva u hranu za krmače tijekom suprasnosti, aditive je moguće dati i kroz vodu za piće. Jedan takav aditiv („Gestawean OxiLiv“) daje se krmačama u razdoblju pet dana prije prasenja do trenutka prasenja. Djelovanje se temelji na poboljšavanju oksigenacije prasadi tijekom prasenja, što izravno djeluje na smanjenje broja mrtvooprasene prasadi. Zanimljiv učinak aditiva je njegova uloga u održavanju razine kalcija u krvi krmača.
U satima prije prasenja, razina kalcija u krmači počinje opadati kako bi se krmača pripremila za intrauterine kontrakcije i izlučivanje kolostruma. Uspoređujući legla s i bez mrtvooprasene prasadi, istraživači su došli do zaključka da krmače koje su tijekom prasenja uspjele održati razinu kalcija nisu imale mrtvooprasene prasadi u leglima. Osim povećanja broja živooprasene prasadi, prasad čije su majke tretirane ovim aditivom značajno je povećala unos kolostruma.
Smatra se da je minimalni unos od 250 g kolostruma po prasetu kritični prag za preživljavanje i postizanje zadovoljavajućih proizvodnih rezultata u kasnijim razdobljima uzgoja. Kod prasadi od krmača koje su primale aditiv „Gestawean OxiLiv“ uočen je značajno manji udio prasadi koja nije posisala 250 g kolostruma u odnosu na prasad od krmača koje nisu primale aditiv (7 naspram 14 %).
