Od ukupnog broja svih pašnjaka za koje se isplaćuju poticaji u Republici Hrvatskoj, 79 % je krških pašnjaka. Oni se uglavnom nalaze u jadranskoj regiji i u Zagrebačkoj županiji. U ARKOD-u je zabilježeno ukupno 94.456 hektara ili 61.334 parcela, što čini 8 % od ukupnog broja prihvatljivih površina za plaćanja. Najviše ih je u Ličko-senjskoj županiji, a najmanje u Zagrebačkoj županiji.
Kod 321
U ARKOD-u se krški pašnjaci evidentiraju pod kodom 321 i jedna su od tri skupine klasifikacije trajnih travnjaka. Općenito, pašnjak je trajno-travnjačka površina na kojoj se osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i stijene, drveće i ostala obilježja krajobraza. Za razliku od kontinentalnog pašnjaka, krški pašnjak ima specifična obilježja i lokaciju, pa se stoga može evidentirati jedino u planinsko-priobalnom području na kojem se osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i neprihvatljiva obilježja krajobraza i elementi krša.
Ekstenzivno napasivanje na krškim pašnjacima
Krški pašnjak je općenito ekstenzivan pašnjak na kojem se prisutnost trave smanjuje ako to nije kontrolirana ispaša. S obzirom na tradiciju i praksu korištenja krških pašnjaka, naročito na otocima, ispaša ovaca i koza je slobodna i cjelogodišnja. Tijekom vegetacijske sezone životinje slobodno pasu, pri čemu dolazi do selektivne ispaše, jer stoka bira najkvalitetnije vrste koje izumiru i nestaju s travnjaka, a šire se manje kvalitetne i nepoželjne vrste, jer ih stoka ne dira i omogućava im donošenje sjemena i daljnje širenje. Tako nepoželjne biljne vrste postaju dominantne na travnjaku.
Osim ekstenzivnog napasivanja, utjecaj na krške pašnjake imaju i specifični agro-klimatski uvjeti. Ako je jesen vlažna, a u zimi ima nešto snijega, vegetacija je u proljeće bujnija što osigurava veću krmu. U oskudnim godinama s manjkom oborina i visokim ljetnim temperaturama, vegetacija je oskudna, gotovo je i nema što se uvelike odražava na kvalitetu krme.
Određivanje prihvatljivosti krških pašnjaka za upis u ARKOD
Usprkos ovako škrtim vegetacijskim uvjetima krških pašnjaka, u cilju očuvanja tradicije ovčarstva, kozarstva i slične stočarske proizvodnje, uvedena je posebna metoda za određivanje količine prihvatljive površine i na onim pašnjacima koji su djelomično prekriveni biljnim vrstama nepogodnim za ispašu stoke ili elementima koji se ne mogu smatrati prihvatljivima za plaćanje, poput kamenja ili šumske vegetacije.
Stoga se prihvatljiva površina računa umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti iz tablice definirane Tablicom 5. Pravilnika o o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. Prije samog umanjenja površine umnoškom primijenjivog koeficijenta, također se provjerava ima li manjih površina unutar pašnjačke površine koje imaju homogenu neprihvatljivu površinu veću od 500 m2 i koje se kao takve izlučuju iz ARKOD parcele (kamenje, šuma). Propisani razredi koeficijenata prihvatljivosti od 0,4 do 1 interpretiraju se iz aerofoto snimaka prostorne rezolucije 0,5 metara koji se prikupljaju svake dvije godine, te se isti koeficijenti mogu promijeniti u postupku redovitog i sustavnog ažuriranja ARKOD-a.
Tablica: Koeficijenti prihvatljivosti za krške pašnjake
Rb Razredi prihvatljivosti krških pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina Koeficijent prihvatljivosti 1. 0 – 10% 1 2. >10 – 30% 0,8 3. >30 – 50% 0,6 4. >50 – 75% 0,4 5. >75 – 100% 0 
Određivanje prihvatljivosti krških pašnjaka za plaćanje
Općenito poljoprivredna površina je ona površina koja ima prihvatljive kategorije poljoprivrednih kultura, te koja se održava u stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu, da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta.
Posebna pravila za krške pašnjake su definirana i zahtijevaju da ga korisnik mora minimalno održavati napasivanjem stoke ili kositi barem jednom godišnje. Iz priloženih primjera i praksi lako je zaključiti da je na nekim krškim pašnjacima nemoguće provoditi košnju, pa će na istima jedina poljoprivredna aktivnost zapravo biti napasivanje, pa je i poželjno evidentiranje tih aktivnosti barem jednom godišnje s geotagiranom fotografijom.
Agencija za plaćanje je također uvela i posebna praćenja poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. Na krškim pašnjacima nije poželjno zasijavanje, kao ni upotreba mineralnih i stajskih gnojiva, a za pridržavanje ovih pravila korisnici mogu koristiti sredstva iz eko sheme 31.7. – očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti.
