Konj koji je ekstremno infestiran unutarnjim parazitima u osnovi nije zdrav, vjerojatno trpi akutne ili kronične bolesti. Do ekstremne situacije, do koje nikada ne bi smjelo doći, doveo je pad imunološkog sustava. U slučaju ekstremne situacije kad su paraziti prisutni u tkivu ili srcu svakako je neophodna veterinarska intervencija.
Pored bolesti, pad imunološkog sustava kod konja može izazvati loša hranidba i njega konja. Iskusni tvrde, konji koje oblijetavaju muhe značajno više nego ostale, moraju pobuditi pažnju svog gospodara iako još ne pokazuju vidljive znakove bolesti. Poznato je da su napadi muha gotovo nesnosni, kad su životinje u kritičnoj životnoj fazi, bilo zbog bolesti ili starosti. Nažalost, tako je i kod ljudi.
Zdrav konj, sa zdravim imunološkim sustavom, dobrom florom u crijevima, dobrom opskrbom, s manjom podrškom prirodnim sredstvima uz dodatak probiotika, sposoban je održavati razinu parazita ispod granice koja je škodljiva njegovom organizmu. Tako je i sa svim ostalim životinjama i ljudima, zar ne? Iluzorno je očekivati da organizam konja bude potpuno „čist“ jer i mi sami nismo. Potpuno je krivo usredotočiti se samo na parazite i sve pripisivati parazitima. Nije dobro nekontrolirano pribjegavanje aplikatorima koji sadrže paste – antiparazitike.

Kemijske paste su problematične iz više razloga:
- Pasta je kemijska tvar s kojom u organizam unašamo koncentrirane jake toksine koji pogubno utječu na crijevnu floru, jetra i kod osjetljivih konja na kopita (Laminitis).
- Paste djeluju pogubno na parazite, otrovima iz paste pridružuju se i otrovi iz procesa raspadanja parazita; ako je parazita bilo malo, opasnost nije velika, ako je infestiranost parazitima bila velika, posebno glistama ili trakavicama, često mogu nastupiti sudbinske kolike.
- Pasta je kemijska tvar koja ubija crijevnu floru, odnosno probiotske bakterije; crijevna flora je centar imunološkog sustava. Prema nekim autorima, 70 % imunološkog sustava zavisi od ispravnog djelovanja crijevne flore. Osipanje crijevne flore zajedno s toksinima su dodatno jak udarac imunološkom sustavu. Poslije primjene paste konj je zapravo lak plijen za parazite, broj korisnih bakterija, negostoljubivih bakterija za parazite bitno je smanjen, što doprinosi lakšem zadržavanju i razmnožavanju istih. Rekolonizacija parazita odvija se u sve kraćim razmacima.
- Paste su sve jače, otpornost parazita je sve veća, javlja se spirala; Paraziti – kemija – više parazita – jača kemija (prisjetimo se neodgovorne primjene antibiotika).

Koliko kura antiparaziticima godišnje?
U stranim znanstvenim i stručnim radovima objavljeni su različiti napisi. Svaki način držanja konja zahtjeva indvidualno rješenje. Čvrsto stoje i internacionalni podaci o znatno različitom utrošku antiparazitika po glavi registriranih konja u različitim zemljama. Posebno iznenađuju preporuke o kurama ždrijebadi. Neki autori preporučuju kod ždrjebadi u prva dva mjeseca života intervenciju antiparaziticima tjedno do maksimalno dvotjedno.
Za ostatak pašne sezone preporučuju se kure u razmacima od četiri tjedna. Za odrasle konje četiri do pet kura antiparaziticima godišnje te na početku i završetku pašne sezone. Literatura bilježi i preporuke da u prvim mjesecima života ždrjebad ne izlazi na pašnjake, već samo njihove majke, a ždrjebad se dohranjuje u štali, uz trajno iznašanje izmeta iz štale, kako od ždrjebadi, tako i njihovih majki. Kura antiparaziticima ne smije biti do starosti ždrjebadi od 6 mjeseci.
Najbolje se držati riječi iskusnih držaoca konja: „Ne konj čist od parazita, već konj siromašan parazitima“.