Među hrvatskim poljoprivrednicima javljaju se sve snažniji zahtjevi da se nešto hitno promijeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri jer se njihova populacija u prirodi oporavila i povećale su svoju brojnost. Stoga više nisu ugrožene, za razliku od egzistencije poljoprivrednika koji trpe štete koje zvjeri rade njihovim stadima.
Zaštitu zvjeri su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge koje daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Sve to je omogućilo da se divlje zvijeri pojave i na lokalitetima na kojima su bile istrijebljene. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku. Oni im čini sve veću štetu.
Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva te je važna edukacija oko suživota ljudi i divljih zvijeri u prirodi. Isto tako važno je poboljšati komunikaciju među nadležnima, te snažnije educirati sve dionike kako bi sustav zaštite bio učinkovitiji, kako bi se smanjio broj napada na stoku i očuvao eko sustav.
Cilj – zaštita stoke i divljih životinja
Glavni je to zaključak okruglog stola pod simboličnim nazivom „Pojeo vuk magare“, koji je u sklopu Proljetnog sajma u Bjelovaru organizirala Hrvatska poljoprivredna komora, na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda. Ovaj okrugli stol prvi je u nizu. Na tom prvom okruglom stolu dogovoreno je kako su potrebni češći sastanci svih dionika jer svi imamo isti cilj – da se stoka zaštiti, očuva populacija zaštićenih divlji zvijeri te smanje štete za stočare i stanovnike, nenaseljenih hrvatskih područja.
Na okruglom stolu sudjelovali su Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede, Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, Gabrijela Šestani, načelnica sektora za prirodu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Jasna Jeremić, viši stručni savjetnik – specijalist u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode i Jasna Ribarić, viša stručna savjetnica u Upravi za zaštitu prirode u istom Ministarstvu. Poljoprivrednike su predstavljali Mladen Kušeković, predsjednik odbora za krške pašnjake Hrvatske poljoprivredne komore, te Rodoljub Džakula, Predsjednik saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda.
Potrebna je bolja suradnja na svim razinama
Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava te što bolje provodile nužne mjere, potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija, osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta. Na EU razini potrebno je utjecati da se mijenjaju sadašnje stroge zakonske regulative. One se trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama i zahtjevima, naglašeno je na okruglom stolu.
Na temelju nedavno objavljene analize stanja vuka u EU, Europska komisija predlaže da vuk bude „zaštićen”, a ne „strogo zaštićen”. U EU vukovi ubijaju godišnje barem 65.500 glava stoke. Od toga je 73% ovaca i koza, 19% goveda te 6% konja i magaraca. Krajem prosinca 2023. g. objavljena je detaljna analiza. Ona pokazuje da su se populacije vukova znatno povećale u posljednja dva desetljeća i da nastanjuju sve veća područja. U 23 države članice EU-a sada su zabilježeni čopori s mladuncima. Ukupan broj jedinki u EU procjenjuje se na više od 20.000, pri čemu se populacije uglavnom povećavaju i šire.
Koliko je vukova u RH?
Iako danas ne postaje pouzdani i točni podaci kolika je stvarna brojnost divljih zvijeri u RH, prema podacima o rasprostranjenosti vuka, u Hrvatskoj je vuk prisutan na 18.213 km2, a povremeno se pojavljuje na još 6.072 km2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj neznatno se mijenjala. Prostire se na području 9 županija: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. Prema službenim podacima koji su izneseni na okruglom stolu populacija vukova se procjenjuje na oko 243 komada, odnosno 43 čopora. Posljednje tri godine broj se povećava. Ipak, njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu.
U 2018. godini prijavljena je ukupna šteta od pola milijuna eura. Do 2022. godine ta šteta narasla je na 2.051 napada na stoku i ukupna šteta premašila je pola milijuna eura. Prema službenim podacima u 2022. godinu u Hrvatskoj je registrirano 3516 napada divljih zvijeri na stoku. Pri tome je najviše stradalo ovaca i koza (2777 komada), 625 goveda, 61 konj ili magarac, 48 psa. Bilo je i 5 evidentiranih slučajeva stradanja ostalih životinja. Sudionici okruglog stola zaključili su kako se divlje životinje polako navikavaju na prisutnost ljudi. Zato je snažnije potrebno komunicirati prijedloge koji će osigurati očuvanje stoke i vukova, ali isto tako i poljoprivredne proizvodnje.
Potrebne su veće naknade i suradnja sa lokalnom azjednicom
Složili su se da je potrebno pružiti osnovnu potporu poljoprivrednicima te poduprijeti mjere za zaštite, ali i organizirati radionice i rasprave te poticati inovativne prijedloge kroz natječaje za EIP operativne skupine. Istaknuto je kako je važno da poljoprivreda bude prioritet u očuvanju prirode, ali je potrebno uspostaviti suživot između vukova i ljudi kako bi se smanjile štete na obje strane. Isto tako treba promptno reagirati na štete uz pružanje većih naknada za gubitke, dok je suradnja s lokalnim zajednicama ključna za opstanak vukova i podršku lokalnoj zajednici. Sudionici su se složili kako nema brzih rješenja jer proces očuvanja divljih životinja zahtijeva strpljenje i kontinuirani rad. Potrebna je fleksibilnost i suradnja na svim razinama da bismo savladali izazove koji su pred nama. Važno je pružiti podršku poljoprivrednicima te poticati pozitivne promjene koje će omogućiti suživot divljih životinja i ljudi.
Izvor: HPK
