Prema podatcima iz Njemačke, između 12 i 14% teladi pati od proljeva, što u Njemačkoj iznosi oko 660 000 teladi godišnje. Proljevi u teladi gospodarski su značajni zbog toga što telad gubi na težini i postiže usporen prirast, zbog troškova dijagnosticiranja bolesti i liječenja, smanjenja otpornosti teleta (s posljedičnim javljanjem i drugih bolesti) i uginuća teleta.
Dakako, prvo se nameće pitanje zbog čega nastaju proljevi u teladi? Nemaju samo jednog uzročnika već više njih, a dijele se u dvije skupine.
Prvu skupinu čine neinfektivni uzročnici u koje se ubrajaju tegobe s otpornošću organizma teleta, grješke u hranidbi i grješke u držanju.
Drugu skupinu čine infektivni uzročnici u koje se ubrajaju neke bakterije, virusi i praživotinje. Valja imati na umu da proljev teladi nikada ne uzrokuje samo jedan uzročnik već obično više njih. Primjerice, tele koje nije pravilno hranjeno dobit će proljev zbog nepravilne hranidbe, a na takav proljev onda se nadoveže infekcija nekim virusom ili bakterijom pa znakovi bolesti postanu puno teži. Proljev može biti izazvan i dvama infektivnim uzročnicima, bilo da se jedan nadoveže na drugog ili proljev uzrokuju istodobno kao miješana infekcija.
Prvo ćemo opisati neinfektivne uzročnike, koji su vrlo značajni jer telad čine prijemčivom prema mnogim uzročnicima ne samo proljeva već i drugih bolesti.
NEINFEKTIVNI UZROČNICI
Tegobe s otpornošću (imunošću) teladi
Nakon poroda tele je bez ikakva imuniteta (otpornosti), podložno infekcijama zbog toga što se tvari odgovorne za imunitet (protutijela) iz krave ne mogu prenijeti u tele kroz posteljicu tijekom bređosti, jer je posteljica krava tako građena da ne dopušta prolaz protutijela do ploda.
Prvo mlijeko krave nakon teljenja (mljezivo, kolostrum, gruševina) sadržava tvari potrebne za otpornost teleta (protutijela). Zbog toga je iznimno značajno da tele popije mljezivo unutar 3 do 4 sata nakon teljenja u količini od barem dvije litre. Krajnji rok za pijenje mljeziva je od 6 do 8 sati nakon teljenja. Poslije toga mijenja se sluznica crijeva teleta i ono iz popijenog kolostruma više ne može iskoristiti protutijela pa ostaje neotporno prema infekcijama različitim bakterijama, virusima i praživotinjama. Ovakvo tele podložno je proljevima koje na ovako neotpornoj jedinki može uzrokovati bilo koji virus ili bakterija u okolišu. Neotporno tele gotovo će sigurno uginuti od proljeva jer nema nikakvih obrambenih mehanizama koji bi mu pomogli u borbi s infekcijom.
Greške u hranidbi
Hranidba mlijekom traje obično između 50 i 60 dana, a vrijeme prijelaza na mliječne zamjenice prvenstveno ovisi o cijeni mlijeka. Vlasnici prije prelaze na zamjenice ako je cijena mlijeka na tržištu povoljna. Napajanje s premalo ili previše mlijeka, iz prljavih posuda, napajanje suviše hladnim ili suviše toplim mlijekom uzrokuju proljev. Također, i mliječne zamjenice loše kakvoće s denaturiranim bjelančevinama, velike količine soje i nemliječnih ugljikohidrata u zamjenicama mogu uzrokovati proljev.
Greške u držanju
Pod greškama u držanju podrazumijevamo držanje teladi u objektima gdje je loša higijena, pr. vlažni podovi puni izmeta, potom objekti s propuhom, prenatrpani objekti i drugi čimbenici koji uzrokuju da je tele mokro, pothlađeno, izloženo stresu što sve zajednodo vodi do smanjenja otpornosti organizma teleta i izbijanja proljeva.
Dakle, neinfektivni uzročnici smanjuju otpornost teleta i uzrokuju pojavu proljeva, a na taj se neinfektivan proljev obično nadoveže jedan ili više infektivnih uzročnika te proljev učine vrlo teškim i teško izlječivim. Zbog toga je iznimno značajno paziti da tele pravodobno popije mljezivo, da je primjereno hranjeno i držano, jer ćemo time spriječiti izbijanje proljeva uzrokovanih neinfektivnim uzročnicima. Također, otporno i pravilno držano tele puno će rjeđe oboljeti od proljeva uzrokovanih infektivnim uzročnicima.
