Prema istraživanju znanstvenika Heinrich-Heine Univerziteta iz Dusseldorfa, muhe još uvijek moramo smatrati najučestalijim prijenosnicima svekolikih opasnih bolesti ljudi i životinja. Nedvojbeno je dokazano da nekontrolirani broj muha na gospodarstvu, posebno u štali, ljeti, može umanjiti kod velikih i malih preživača mliječnost do 50 %.
U toku istraživanja utvrđen je značajan broj masovnih infekcija živežnih namirnica pri oplemenjivanju mlijeka i mesa, što se posebno odnosi na salmonelu. Sveučilište Lincoln, Nebraska, USA iznijelo je podatak da gubici uzrokovani muhama (smanjena mliječnost, kao posljedica lošeg vrednovanja hrane i stalnog stresa) u govedarstvu iznose (preračunato) 1,85 milijardi eura.
Kad moramo početi temeljito i brižno suzbijati muhe u štali?
Muhe prezimljuju kao jajašca, larve, čahure-kukuljice, vrlo rijetko kao odrasli insekti. Muhe se počinju razvijati, za ljude nevidljivo, odmah na početku proljeća, odnosno pri prvom porastu temperatura. Rano proljeće posljednji je trenutak odluke kojem ćemo se konceptu suzbijanja muha prikloniti. Kad vidimo veću pojavu muha u štali, za uspješnu borbu protiv muha već je kasno obzirom da slijedi eksplozija razmnažanja. Nije to samo stres za životinje i ljude, već je to alarm za budnost stočara koji mora obratiti svekoliku pažnju na pojavu bolesti kod stoke (mastitis, keratitis, grinje, bruceloza, E.coli infekciju, infekcioznu anemiju itd.).
Zanimljivo je da je život muhe kratak od 14 do 18 dana. U to vrijeme muhe polože i do 1000 jajašca. Razvojni ciklus muha je usko vezan s temperaturom okoliša. Što je toplije i vlažnije, to je razvoj brži. Pri temperaturi 16oC, razvoj je 44 dana, pri temperaturi od 35oC razvoj je svega 7 dana, gotovo eksplozivan. Tijekom toplih godina bilježi se i do 10 naraštaja muhe. Ženke polažu jajašca u balegu, duboku stelju, hrpe gnoja, poljske nužnike i na sva ostala mjesta gdje ima organske otpadne tvari – kuhinjski otpaci, smeće, neodgovarajuće kompostište itd. Dobro je gnoj što prije izvesti na polje.
Hrana muha
Muhe se pretežno hrane različitim otopljenim organskim tvarima, preferiraju ljudske i životinjske izlučevine (znoj). Posebno vole sluz sa sluznica kod velikih i malih preživača, konja, oko prirodnih otvora bez dlake koji su uvijek topli i vlažni, nozdrve, oči. Na otvorenom prostoru napast za životinje i ljude su obadi, muhe gotovo pa obavezno slijeću i ližu ostatke krvi nakon uboda obada.
Na našim gospodarstvima i kućanstvima uglavnom lete muhe koje ubadaju ili ližu. Laički rečeno najviše susrećemo tzv. sobnu muhu i podkoljeničnu muhu. Sobnu muhu vidimo posvuda, a nema čovjeka koji nije ljeti osjetio ubod (peckanje) muhe na vlastitoj potkoljenici. Sobna muha (Musca domestica) hrani se organskim materijalom, jajašca ostavlja na balegi, stelji, biljnim otpacima i ostacima hrane. Ova muha uglavnom ne uletava izvana u štalu, njezin razvojni ciklus događa se u samoj štali. Iz štale lete po čitavom gospodarstvu i kućanstvu. Podkoljenična muha (Stomoxys calcitrans) se hrani krvlju. Nalazi najbolje razvojne uvjete van štale i uletava izvana u štalu ili je unesu životinje same. Jajašca ostavlja vani na izmetu, đubrištu, slami, sijenu, ostacima silaže. Stoga, nemojte biti previše revni u skidanju paučine u štali.
Što može učiniti svaki gospodar?
Vlaga u štali mora se maksimalno minimizirati, a protok zraka maksimizirati. Pri maksimalnom protoku zraka u štali valja voditi brigu da životinje ne trpe od propuha. Dobro je omogućiti ulet lastavica u štalu, plemenito je pripremiti mala drvena uporišta koja će im olakšati gradnju gnijezda. Iz štala izbaciti zečeve zbog visokog sadržaja amonijaka u njihovoj mokraći. Ako držimo životinje na visokoj stelji (koze, ovce) svakako ovdje ubacite kokoši kojima su larve muha specijalitet u prehrani, a dobro će iskoristiti i ostatke hrane. Imamo li male ili velike preživače, ni u kojem slučaju ne smiju biti pod istim krovom ili u istoj prostoriji i svinje iz istog razloga kao i zečevi. Za prostirku (lijegu, stelju) ne unosite natrulo lišće, sijeno, slamu, sjeckanu kukuruzovinu. Pri čišćenju štale naročito obratiti pažnju na skrovita, vlažna mjesta, te ih posebno brižno solidno očistiti.
Sve što izbacimo iz štale što prije izvesti i udaljiti od štale. Ako nemamo tu mogućnost, od velike je koristi dobro pokrivanje plastičnom folijom i ceradom. Iskustveno, dugi niz godina čistili smo štalu tri puta godišnje. Prvi puta u proljeće, točnije s pojavom prvih muha. Drugo čišćenje bilo je obvezno na početku ljeta. Treći puta u listopadu, što je ujedno bila priprema za zimsku visoku stelju. Prvo bi izbacili stelju, solidno pomeli, nakon toga smo dobro jakim mlazom oprali čitav prostor, kasnije smo to radili s tzv. miniwashom. Nakon provjetravanja djelomično suh prostor špricali bi bordoškom juhom.
Na relativno suh pod posipala se dijatomejska zemlja, a zatim bi slijedio unos materijala za stelju, suho sijeno ili pšenična te zobena slama, nikada ječmena. Nakon nekoliko dana još jednom bi tu početnu stelju ovlaš posipali dijetomskom zemljom. Uz koze u štali su obavezno bile kokoši. Također su visile i papirnate ljepljive trake, plastične boce s mamcem ili premazane ljepilom za miševe. Ovakvim poduzimanjem bitno se smanjio broj muha.
Kontrola muha
Konvencionalna kontrola muha obavlja se uglavnom kemijskim sredstvima. U zapadnim zemljama takavo postupanje nazivaju „kemijska kajla-klin”. Ljudi u štali vide samo vrh sante leda, tj. samo do 15 % živih odraslih muha. Istini za volju, 85 % problema je nevidljivo – jajašca, larve, kukuljice-čahure, pa stoga rijetko koji gospodar ima saznanja da se tu krije glavnina problema. Zbog ove zablude, isključiva borba s muhama, uz kemijsku podršku, nosi vrlo kratkoročan uspjeh u radu i poduzimanju, unatoč uloženim financijskim sredstvima u brojne vrste šprica, kemikalija, maske i zaštitna odijela. Naravno da postoje kemijska sredstva koja se posipavaju ili prskaju po stelji ili podovima štale.
Ekološka kontrola muha u štali sastoji se od tri čimbenika – ose najeznice, dijatomejska zemlja, te različite viseće zamke. U Danskoj se danas razvija poljoprivreda temeljena isključivo na ekološkim načelima, sve životinje moraju se držati samo na dubokoj stelji, za kontrolu muha u štali ne smiju se upotrebljavati nikakva kemijska sredstva. Isto je tako i pri registriranim eko-gospodarstvima u sjevero-zapadnim zemljama EU.
