Zbog toga svaki proizvođač treba ovladati znatno višom razinom znanja iz toga područja, želi li istodobno i konkurentan proizvod. Neke stvari izmiču kontroli, jer se na njih teško utječe. To je slučaj s krovovima plastenika (ili staklenika), pokrivenim uobičajenim plasteničkim folijama, u koje nije ugrađen antikondenzirajući aditiv, a koji povisuje cijenu materijala, na čijoj se unutrašnjoj površini nakupljaju vodene kapljice.


Kondenzacija se javlja cijelom godinom, posebice u jesensko-proljetnom razdoblju. Za mirnog vremena kapljice zasite krovnu površinu, pa polako kapaju na kulture u uzgoju. Puhne li vjetar, u plasteniku je nužan kišobran. Time se stvaraju uvjeti za pojačane infekcije od biljnih bolesti, a istovremeno se drastično smanjuje prodor svjetla u plastenik, a time i topline. Kondenzacija se može izbjegnuti krovnim otvorima, čestim zračenjima prostora – ventilacijom, ali to je nesiguran i zahtjevan postupak. Veliki pomak napravila je jedna svjetska korporacija, sintetizacijom proizvoda koji onemogućava nakupljanje kapljica i kondenzaciju vlage uopće na prskanoj površini.


Jedan od trgovačkih naziva za ovakav proizvod je ANTIDROP. Koristi se kod svih vrsta plasteničkih folija, novih i korištenih, prskanjem čiste i suhe površine, kako bi učinkovitost bila maksimalna. S površine plastike treba skinuti kondenzirane kapljice, a ako je plastika i vlažna, učinak će biti uspješan. Nepotreban je jedino kod folija u koje je ugrađen antikondezirajući, antikapajući aditiv. Jedan kg pripravka miješa se sa 100 l obične, čiste vode, čime se može tretirati oko 950 m2 površine.


ANTIDROP treba primijeniti odmah nakon razrjeđivanja u vodi. Pri prskanju, povratna cijev prskalice treba biti potopljena, da bi se spriječilo stvaranje pjene ili miješalica mora biti isključena.


Mogu se koristiti najobičnije prskalice, a otopina treba snažno prskati po plastici od dolje pa prema gore, dok se čitava površina temeljito ne namoći. Ako se neki dijelovi preskoče, mogu se tretirati naknadno, nakon sušenja. Za bolje sušenje primjenu treba obaviti uoči najtoplijeg dijela dana. Nakon primjene, površinu treba ostaviti da se osuši koliko je god moguće, otvaranjem otvora.

Prethodni članakKoli-mastitis, životno opasan
Sljedeći članakPripravljanje kobasica u kućanstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.