Zahvaljujući razvoju prerađivačke industrije, na tržištu je sve veća ponuda purećih proizvoda. U svakodnevnoj kuhinji osobito su cijenjena pureća prsa. Stoga je velika potražnja za ovom vrstom namirnice životinjskog podrijetla, a s tim je povezano i širenje farmskog uzgoja na obiteljska gospodarstva.
Danas se sve veći broj poljoprivrednika odlučuje na uzgoj pura, tražeći pritom osnovne odgovore koji suvezani za pasminu, prihvat, hranidbu i smještaj ove vrste domaće peradi. Poznavanje osnova tehnologijeintenzivnog uzgoja i zoohigijenskih uvjeta smještaja, kao jednih od glavnih čimbenika proizvodnje,
uzgajivačima će pomoći u očuvanju uspješne proizvodnje, zdravlja i dobrobiti pura.
Podrijetlo pure
Divlju puru karakterizira elegancija i veliko bogatstvo sjajnih boja perja. Velika je i snažno građena ptica s visokim nogama, dugih prstiju, zaobljenih krila i kratkog repa. Kljun je kratak i zakrivljen, a glava i dio vrata pokriveni su bradavičastom kožom. Na gornjem dijelu kljuna,posebice kod purana, nalazi se crvena mesnata izraslina, čija se veličina u vrijeme šepurenja može povećati i dva do tri puta. Po glavi je obrasla fi nim dlakama. Mužjaci na grudima imaju čuperak perja, tzv. kićicu, koja je uvijek crne boje, čak i kod domaćih bijelih pasmina. Purani su dugi i do 1, 5 m, a dužina ženke je oko 85 cm. Tjelesna masa purana iznosi i do 10, a ženki više od 6 kg.
Stanište divljeg purana šumoviti su predjeli s velikim proplancima. Ujesen se mlade pure odvajaju po spolovima, oblikujući velika jata, te počinju tražiti hranu, prelazeći pritom velike udaljenosti. Sezona parenja započinje u rano proljeće, od ožujka, pri čemu se pure skupljaju u manje skupine. Puran je poligamna ptica, što znači da se pari s većim brojem ženki. U određivanju teritorija, odnosno osvajanja naklonosti ženki na određenom teritoriju, česte su borbe koje nerijetko završavaju fatalno. Nakon sezone parenja puran više ne mari ni za ženke ni za svoj podmladak. Ženka savije skromno gnijezdo na tlu, za koje je karakteristično da nema nikakvog mirisa koji bi mogao privući različite grabljivice. Ženka snese od 8 do 15 pjegavih jaja, prosječne mase od 65 do 75 grama, na kojima sjedi od 28 do 29 dana.
Mladi purići, kao i domaći, vrlo su nježni i osjetljivi, posebice na vlagu, sve do razdoblja bobanja, tj. pojave bradavičastih izraslina na glavi i vratu. U prvim danima života hrane se isključivo životinjskom hranom, dok su odrasle pure svejedi. Brzo se tove, osobito purani, pa postaju tromi i lak plijen grabežljivcima. Meso mladih pura vrlo je ukusno i sočno, a u odraslih je lošije kakvoće.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPripravljanje kobasica u kućanstvu za vlastite potrebe
Sljedeći članakRezidba masline
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.