U Hrvatskoj, kukuruz je najzastupljenija žitarica u sjetvenoj strukturi. Osim za prehranu ljudi, kao brašno ili kukuruzna krupica, primjena kukuruza vidljiva je i u industriji alkohola, tekstilnoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Sve veća primjena uočena je i u proizvodnji biogoriva-etanola, čija proizvodnja kroz godine višestruko raste, čak 19 puta u razdoblju od 32 godine u SAD-u, uz povećanje od 78 % ukupne proizvodnje kukuruza. Osim navedenog, uporaba kukuruza namijenjena je i za ishranu stoke kao klip, suho zrno ili kao silaža.
Proizvodnja na razini svijeta i Europske unije
Svjetska proizvodnja kukuruza u 2017. godini odvijala se na oko 181 milijun hektara, a ukupna proizvodnja iznosila je oko 1,134 milijuna tona, te se bilježi povećanje proizvodnje kukuruza kroz godine s prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,46 %. Prosječan prinos u svijetu kretao se oko 5,6 t/ha.
Prema podacima FAOSTAT-a, najveći proizvođači kukuruza su SAD, Kina, Brazil i Argentina. Jedna zanimljivost vezana je uz SAD, kao zemlju najvećeg proizvođača, gdje je jedan američki farmer ostvario najveći prinos koji je iznosio 35,8 t/ha. Nastavno na proizvodnju, najveći svjetski izvoznici kukuruza su isto tako, SAD, Argentina, Brazil, te Ukrajina, dok su s druge strane najveći uvoznici Meksiko, EU, Japan, Egipat, Južna Koreja i dr.
Ako se promatra razina Europske unije, zaključuje se kako je ukupna proizvodnja žitarica u 2017. iznosila 310 milijuna tona. Od ukupno proizvedenih žitarica, najveći udio otpada na pšenicu i pir, dok je druga najzastupljenija žitarica u EU, kukuruz, te je u 2017. godini ukupan urod bio oko 64,7 milijuna tona.
Proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj
Gdje li je Hrvatska u svjetskoj proizvodnji? Prema podacima FAOSTAT-a, od 166 zemalja, najvećih proizvođača kukuruza, Hrvatska zauzima 48. mjesto. U razdoblju od 2010. do 2017. ukupno korištena poljoprivredna površina porasla je za 12 % (s 1.333.835 ha na 1.496.663 ha), a proizvodnja žitarica smanjila se za 21 % (s 584.663 ha na 461.483 ha). Smanjenje površina pod žitaricama, prate i površine pod kukuruzom. Tako je u 2016. godini bilo oko 252 tisuće ha pod kukuruzom, a 2017. godine 247 tisuća hektara. Udio kukuruza u ukupnim površinama žitarica u 2017. godini iznosio je oko 53 %, a od ukupno korištene poljoprivredne površine oko 16,5 %. Što se tiče proizvodnje kukuruza u razdoblju od 2010. do 2016. ista oscilira, s 2.068 tisuće tona u 2010. godini do najnižih 1.298 tisuća u promatranom razdoblju, te se u 2016. bilježe najveće proizvedene količine od 2.154,47 tisuća tona kukuruza. Kad se promatra kretanje priroda kukuruza u RH, prosječni prirod je smanjen sa 7 t/ha u 2010. godini na 6,3 t/ ha u 2017. godini. Isti trend smanjenja prati i kukuruz za zelenu krmu gdje je vidljiv pad s 31,8 t/ha na 30,3 t/ha. U promatranim godinama došlo je, izmjenično, do smanjenja i rasta priroda, gdje je posljedično smanjenoj proizvodnji kukuruza u RH i svijetu, bio najniži prirod kukuruza kao suhog zrna i kao zelene krme. Od ukupne domaće potrošnje kukuruza, najveći udio, veći od 92 % ukupne potrošnje, odnosi se na stočnu hranu, dok na ljudsku potrošnju otpada nešto manje od 3 %. Godišnja potrošnja kukuruza po glavi stanovnika iznosi oko 11,50 kg, a isto tako vidljiv je trend rasta ljudske potrošnje za 16,64 %. Hrvatska je kukuruzom samodostatna, te je ista u 2016. godini iznosila 128,22, a u razdoblju od 2010. do 2016. došlo je do povećanja od 21 %, ali u odnosu na 2015. godinu vidljivo je smanjenje samodostatnosti od 5,7 % u 2016. godini. U Hrvatskoj prosječna otkupna cijena kukuruza kretala se od 2015. do zaključno devetog tjedna 2019. godine u rasponu od 0,94 kn/kg do 1,03 kn/kg. Najveća maksimalna cijena prema podacima TISUPA ostvarena je u 2018. godini u visini od 1,11 kn/kg, a minimalna cijena iznosila je 0,79 kn/kg u 2015. godini. Minimalna cijena kroz godine je rasla, te u 2018. iznosila 0,96 kn/kg. 
Možemo zaključiti kako proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj u 2012. godini prati svjetsku proizvodnju u kojoj je isto tako vidljiv najveći pad proizvedenih količina, a uzrok tome mogu biti kretanja na svjetskom tržištu, ali i klimatske neprilike, kao i bolesti i štetnici. Prema Zrakić i sur. (2017.) a temeljeno na prosjeku (2000/2016 godina) površina pod kukuruzom koje iznose oko 300 tisuća hektara, projekcije pokazuju kako će se do 2020. godine u Hrvatskoj površine smanjiti na oko 260 tisuća hektara, a s druge strane očekivano je povećanje proizvodnje na 2,4 milijuna tona.
Za kraj možemo napomenuti kako prema istraživanju znanstvenika s Agronomskog fakulteta (Zrakić i sur. (2017.) cijene kukuruza na svjetskom tržištu bilježe rast, a hrvatske cijene su bile ispod svjetskih cijena. Proizvodnja etanola u SAD-u kao ekspanzivni način iskorištenja kukuruza posljednjih godina, a gdje je nakon proizvodnje etanola, ostatak kukuruza moguće koristiti kao krmu za stočnu hranu jedan je od načina iskorištenja. Prateći svjetska zbivanja, moguće je kako će u budućnosti i hrvatski poljoprivrednici uvidjeti biznis u uzgoju kukuruza za potrebe etanola.
