Prema trenutnim procjenama, svjetska proizvodnja žitarica je u oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke u sezoni 2013/14., očekuje se porast proizvodnje za oko 156 milijuna tona u odnosu na sezonu ranije. Ukupno se očekuje proizvodnja žitarica u iznosu od 1,95 bilijuna tona. Rekordni prinosi, porast zaliha, znatno većih od predviđenih, doveo je do pada cijena žitarica u drugoj polovici 2013. godine, no padajući trend cijena usporen je porastom potražnje. Očekuje se da će se takav trend nastaviti sve do dolaska novog usjeva s južne polutke. Što se tiče pšenice, zalihe su uravnotežene u odnosu na potražnju. Očekuje se rekordna proizvodnja od 711 milijuna tona, što je nešto više od trenutno očekivane potrošnje. Rast ukupne potrošnje pšenice uvjetovan je porastom populacije, a veća potrošnja stočne pšenice nego što je to bilo u sezoni 2012/13 posljedica je pada cijena. Kao posljedica svega navedenog, očekuju se povijesno male zalihe pšenice, kako na svjetskoj razini, tako i kod najvećih svjetskih izvoznika.
Pšenica
U Hrvatskoj uz dobru ponudu i stalnu potražnju, cijene pšenice, na veleprodajnoj razini, u prosincu su porasle za 9 posto, no osjetno su niže nego u 2012. godini (za –26%). Prosječna veleprodajna cijena pšenice u Hrvatskoj u prosincu iznosila je 1,37 kn/kg, dok je otkupna cijena bila na razini od 1,26 kn/kg. Na području Mađarske, otkupne cijene u istom vremenskom razdoblju bile su u prosjeku 1,25 kn/kg, te niže za 21,4% u odnosu na godinu ranije. Na francuskoj terminskoj burzi EURONEXT cijene kroz prosinac stagnirale su, a u siječnju je za termine ožujak, svibanj i studeni 2014. godine cijena blago pala.
Kukuruz
Prosječna veleprodajna cijena kukuruza u Hrvatskoj, u prosincu je iznosila 1,06 kn/ kg. Tijekom siječnja 2014. godine, veleprodajne cijene bile su u rasponu od 0,95 kn/ kg do 1,32 kn/kg, uz prosječnu cijenu od 1,07 kn/kg, što je u odnosu na godinu ranije pad od 39,55 %. Gotovo identične su cijene u otkupu, od 0,95 do 1,20 kn/kg uz pad cijena od 33,33 %. Promatrajući cijene na europskoj razini, cijene u Hrvatskoj su tijekom prosinca 2013. godine bile niže u prosjeku za 17,4 %. Otkupna cijena kukuruza u Mađarskoj u prosincu iznosila je 1,09 kn/kg. Svjetska proizvodnja tri glavne žitarice (kukuruz, pšenica i ječam) u sezoni 2013/14 bila je veća nego prethodne sezone. Za skoro polovicu ukupnog porasta proizvodnje zaslužna je proizvodnja kukuruza u SAD-u. Površine pod kukuruzom bile su jednake kao i 2012. godine. Međutim, odsutnost vremenskih ekstrema omogućila je kukuruzu postizanje svog potencijala rodnosti prvi puta u zadnje tri godine. Prosječan prinos kukuruza u SAD-u ove sezone procijenjen je na 10,07 t/ha za razliku od 7,74 t/ha u 2012. Ovosezonski prinos blizu je rekordnom prinosu od 10,34 t/ha, koji je postignut u sezoni 2009/10. Svjetske zalihe kukuruza u sezoni 2013/14., očekuju se na rekordnim razinama u zadnjih 13 godina. Rezultat je to značajnijeg porasta proizvodnje, koju porast potrošnje neće pratiti u dovoljnoj mjeri. Potrošnja će porasti prvenstveno zahvaljujući porastu upotrebe za stočnu hranu, ali i kao sirovina za dobivanje bio etanola. Cijene kukuruza trenutno su niže od cijena pšenice, što za posljedicu ima prebacivanje potražnje za stočnom hranom sa pšenice na kukuruz. Cijene kukuruza na europskim burzama i dalje se kreću suprotno kretanjima na američkim burzama. Dok je tržište u SAD-u oslabilo, cijene kukuruza unutar EU značajno su porasle. Glavni razlog tome bilo je kašnjenje žetve u Francuskoj i činjenica da je proizvodnja u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj manja nego se prethodno očekivalo. Osim toga, kukuruz je i dalje cjenovno najprihvatljivija žitarica za stočnu hranu. Zbog toga se u najvećoj mogućoj mjeri koristi u proizvodnji stočne hrane, što potiče potražnju. U svjetlu malih zaliha kukuruza, očekuje se da će i narednih mjeseci biti interesantan industriji stočne hrane. Izvoz iz EU za sjevernoafričke zemlje nije previše izgledan u skoroj budućnosti. Razlog tome su vrlo konkurentne ukrajinske cijene.
