Veličanstven i cijenjen satir tragopan

Među uzgajateljima ukrasne peradi satir tragopan (Tragopan satyra) je visoko cijenjena vrsta fazana. Mužjak nije atraktivan samo zbog živopisne obojenosti perja, nego je također veoma zanimljiv tijekom snubljenja kada napuhava plavocrvenu grlenu bradušu, sve dok njome ne pokrije prsa. Zatim ju trese kako bi zadivio i privukao ženku.

Poput većine fazana, i satir tragopan potječe iz Azije, a u avikulturi je prisutan od druge polovice 19. stoljeća. Slobodnoživuća populacija je prirodno rasprostranjena u središnjem i istočnom dijelu Himalaja (sjeveroistočna Indija, Nepal, Tibet, Sikim i Butan). Obitava u vlažnim šumama hrasta, u suhim crnogoričnim šumama umjerenog pojasa, u gustom žbunju rododendrona, te u neprohodnim raštrkanim skupinama planinskog bambusa. Također je prisutan na stjenovitim područjima ili u klancima kojima protječu potoci obrasli gustim grmljem jorgovana i raznovrsnim nižim zeljastim biljem. Živi na nadmorskoj visini od 2400 do 4250 m, a zimi se spušta u niže predjele do 1800 metara.

Morfološka obilježja

U mužjaka prevladava narančasta i jarkocrvena obojenost perja, prožeta s okruglastobijelim bisernim pjegama s crnim rubom. Leđa, krila i rep su sivosmeđi, prošarani s malo crvene boje i također s bisernim pjegama. Glava je crna sve do produženih bočnih pera na lubanji i crvenog udubljenja na stražnjim bočnim dijelovima glave. Srpasta crna obilježja prisutna su na licu i protežu se od vrata sve do iza očiju. Lice je plavičasto obojeno. Brada je plava do skoro crna i može biti spojena sa srpastim obilježjima. Na grlu je prisutna tanka crna ogrlica koja se djelomično proteže do vrata.

Stražnji dio glave i vrat su narančasto jarkocrveni, ali bez okruglastih mrlja. Tijekom udvaranja pojavljuju se kožna izbočenja, svijetloplavi roščići, na stražnjem dijelu glave, a preko prsa se širi nebeskoplava resa (braduša) veličine jednog pedlja, s tamnijim središtem i sa skarletnocrvenim rubnim mrljama. Oči su smeđe, kljun je crn, na vrhu sivkaste boje roga. Noge su ružičaste do sivkastobijele. U odnosu na druge vrste tragopana rep je proporcionalno veći. Duljina odraslog mužjaka iznosi 67 do 72 cm, i teži od 1,60 do 2,10 kg.

Kao i u većine fazana, i kod ove vrste je ženka neuglednije obojena. Na perju prevladavaju sivosmeđi i crnosmeđi tonovi, prožeti svjetlijim mrljama i šarama. Rep je riđesmeđ s isprekidanim prljavožutim i crnim prugama. Vanjska repna pera su isprugana. Donji dijelovi tijela su bljeđe obojeni. U nekih jedinki siva obojenost perja može biti prisutna posvuda. Brada i grlo su blijedosmeđi ili su prljavožuto isprugani s primjesom crne boje. Neoperjana koža oko očiju je plavičasta. Noge su mesnato sivkastosmeđe, a kljun je smećkast. Odrasla ženka postiže duljinu od 57 do 58 cm, i teži 1 do 1,20 kg.

Razmnožavanje

S obzirom na to da u prirodi žive monogamno, tragopani se obično u zatočeništvu uzgajaju kao izolirani parovi. Često, međutim, uspijeva dodjela dviju ženki jednom mužjaku, ili jednog mužjaka možemo više puta naizmjenično puštati u volijere sa samo jednom ženkom. Od sredine ožujka mužjak se sve intenzivnije počinje udvarati ženki. Ritual snubljenja najčešće možemo promatrati rano ujutro ili kasno popodne. Početkom travnja odvija se kopulacija.

U prirodi prave jednostavna gnijezda od grančica u krošnjama drveća i grmlja. Gnijezda su dobro skrivena od pogleda, obično su smještena na visini od 6 m, ponekad i više. Katkad se događa da zauzimaju napuštena gnijezda ptica grabljivica i vrana. U zatočeništvu im postavljamo sanduke ili košare promjera 40 cm na visinu od 1,50 m ili više, te ih oblažemo lišćem paprati, slamom, sijenom i mahovinom.