Sajam vina, delicija i ugodnog življenja, 9. po redu WineOS, održan je na novoj lokaciji u prvoj polovici siječnja u Gospodarskom centru Osječko baranjske županije (OBŽ) u Osijeku i s raznovrsnijim programom nego prethodnih godina, još je jednom pokazao svu punoću i bogatstvo vinskoga svijeta.

Rijetko koja manifestacija uspije s takvom lakoćom zadržati atmosferu veselosti, druženja, ugodnosti, za cijelo vrijeme dvodnevnog trajanja sajma, ali udruzi Dekanter kao organizatoru to je itekako pošlo za rukom. Kako kažu, iz te udruge, tradicija i prepoznatljiv imidž, rezultirali su i novim rekordima.

Više od 130 izlagača ponudilo oko 600 različitih vina i domaćih delicija

WineOS je privukao najviše izlagača do sada. Tijekom dva sajamska dana, (12. i 13. siječnja) na 101 izlagačkom mjestu u glavnoj dvorani, pet u maloj dvorani te na sajamskoj pozornici, predstavilo se više od 130 proizvođača vina, žestokih pića, delicija te drugih proizvoda i usluga iz sedam zemalja. Na sajamskim radionicama nazočni su kušali vina iz tri države te su se upoznali s maslinovim uljima i francuskim sirevima.

Definitivno smo jako zadovoljni, sva su izlagačka mjesta puna. Više je od 130 izlagača i brendova koji se predstavljaju, a dnevno kroz dvoranu prođe između 1500 do 2000 ljudi. Od noviteta osim novog prostora i lokacije je i predstavljanje nekih proizvođača koji do sada nisu dolazili. Primjerice ove godine je došao samo jedan mađarski predstavnik, vrlo specifičan jer je riječ o Nizozemcu koji u Pečuhu proizvodi vino u amforama, a na štandu preko puta su Španjolci koji imaju vinograde u vinskim pokrajinama Rioji i Navvari.

Po prvi put su nam doši predstavnici međimurskih vinara, oni su napravili veliki napredak. Imamo i šest destilerija, jedan kutak koji je vrlo izazovan za posjetitelje, poput Bermudskog trokuta, šaljivo kaže Boris Ocić, predsjednik udruge Dekanter.

Uglavnom široka je lepeza raznolikih proizvoda. No posebno mi je zadovoljstvo što je više od 50 posto proizvođača iz istočne Hrvatske, s najzastupljenijom sortom graševinom: ona se najviše proizvodi i ona se najviše prodaje. Novost je ovogodišnjeg WineOS-a i Cooking show, imamo i vege zalogaje, široka je publika koja traži nešto novo, pa su tu još i jela od riječne ribe, mesa i dalmatinski specijaliteti, rezimirao je prvog dana sajma Boris Ocić. Ove godine WineOS imao je i tri nova vrsna poznavatelja vinske scene koji su kumstvom proširili ovu veselu obitelj, to su Marijana Bošnjak, Vladimir Ham i Aljoša Vojnović.

Boris Ocić (prvi s lijeva) predsjednik udruge Dekanter u čijoj organizaciji je održan sajam, u razgovoru s gostima i kumovima,

Po prvi put vina iz hvarske vinarije Svirče te vina iz mađarskih amfora

Vinarija Svirče s Hvara, koja je u vlasništvu tamošnjih zadrugara, po prvi put je sa svojim vinima gostovala na najvećem slavonskom, vinskom događaju.

Osječko-baranjska vinska manifestacija je odlična za razliku od nekih sajmova primjerice u Rijeci ili Zadru gde nismo imali adekvatne uvjete. Ovdje smo dobili svatko svoj određeni prostor da se možemo predstaviti, podružiti s ljudima jer ipak je to prvi kontakt s kupcima. Vrlo korektno od strane organizatora, uz izuzetnu posjećenost, pravi pogodak, istaknuo je Andro Plenković, predstavnik Vinarije Svirče s Hvara.

Vinarija Svirče Andro Plenković, Foto Jovanović

Najviše pažnje na njihovom štandu privukla je perjanica njihove hvarske proizvodnje Ivan Dolac, vrhunsko crno vino proizvedeno iz autohtone dalmatinske sorte Plavac Mali.

Grožđe se bere isključivo ručno na lokalitetu Ivan Dolac na osunčanim nepristupačnim južnim padinama otoka Hvara. To jako vino tamne je rubinske boje i karakterističnog sortnog okusa i mirisa. To je prvi hrvatski plavac s eko oznakom koja predstavlja potvrdu ekološkog uzgoja i proizvodnje, pojasnio je Plenković.

Vinarija iz Pečuha u vlasništvu Nizozemca Jungena Maeijera, Foto Jovanović

Svojim vinima oduševio je i Jungen Maeijer, vlasnik mađarske vinarije Pecs koji se također prvi put predstavio posjetiteljima WineOS-a.

Nizozemac sam, ali više od 20 godina živim u Pečuhu. Proizvodimo vino, ali radimo i amfore, tako da to vino držimo u amforama, a ne u bačvama. Bijelo vino je uglavnom graševina, ovdje je upravo prezentirana 2022. godina koja je odležala jednu godinu u amfori. Tu su još i crna vina, Cuve, Cabernet sauvignon, Merlot koji prvo držimo u bobicama 4 mjeseca, a potom ga prešamo i vraćamo u amfore u kojima odležava. Sve je ekološka proizvodnja.  Do sada nisam imao kontakta s hrvatskom vinskom scenom, ali to je zato što sam mali vinar, proizvodim samo 5 do 6 tisuća boca, no radovala bi me suradnja s vinarima slavonskoga kraja, rekao je Maeijer.

Vinarija Brzica iz Erduta po vrancu specifična na kontinentu

Vjerni sudionik svih devet izdanja WineOs je Vinarija Brzica iz Erduta.

Ovdje smo na 9-om WineOs-u, vinskom sajmu koji je postigao zavidan uspjeh i jednu reputaciju. Ovdje je cijela kontinentalna Hrvatska, svi oni koji nešto u vinskom poslu nešto znače. To je dobra prilika, barem za ovaj istočni dio Hrvatske da se ljudi upoznaju s vinima, bogatom ponudom iIi da ih kušaju. Nadam se da će potrajati, prostor je izvrstan, velik, pristupačan s odgovarajućim parkingom koji je u blizini dvorane, sve pohvale organizatorima. Ovo je dobra promocija, dobar marketing, to je taj prvi kontakt s kupcima koji nisu do sada bili u našoj vinariji, a možemo ga ovdje ostvariti, kaže Ivo Brzica, vlasnik obiteljske vinarije iz Eduta.

Ivo Brzica iz obiteljske vinarije Brzica iz Erduta, Foto Jovanović

Na svojih 6 hektara vinograda, Brzice proizvode oko 30 tisuća butelja vina od toga oko jedne trećine bijelih i dvije trećine crnih. U bijelim sortama imaju graševinu i chardonnay, u crnim sortama cabernet sauvignon, merlot i vranac.

Po vrancu smo specifični na kontinentu, jedina smo vinarija koja ga ima u svom vinogradu. Bavimo se po malo vinskim turizmom, radimo kušanja vina, nudimo smještaj u Erdutu i pokušavamo zaokružiti tu priču na malo drugačiji, a efektniji način, kako to može i biti, kažeBrzica.

Kao i svi drugi vinari ističe kako je prošla godina bila dosta zahtjevna, bilo je dosta bolesti, a plamenjača je bila posebno izražena.

Mnogi vinogradari i vinari su zapravo stradali u prošloj berbi. Mi smo relativno dobro prošli. Uspjeli smo koliko toliko sačuvati vinograde i nismo imali tih problema. Evo sad već neka mlada vina dolaze, počinjemo pakirati graševinu i chardonnay, a crna vina idu na odležavanja. Može se reći jedna dobra godina, zaključuje vinar Brzica.

Na upit o problemima s radnom snagom, a koji tišti sve u vinarskom i vinogradarskom sektoru kaže:

Obiteljska smo vinarija, sudjeluju svi pomalo pa za sada nemamo toliko izraženi problem s radnom snagom. Nismo veliki, odnosno to je jedan vinograd koji može obraditi mali broj ljudi, a u vinariji jedan do dva čovjeka, tako da još ne trpimo štete od nedostatka radne snage, ali je to nešto što će idućih godina sigurno biti aktualno i bit će problem.

Moderna vinarija Apolitico

Problem s radnom snagom za sad nema ni moderna virovitička vinarija Apoliticokoja se 4. put predstavlja na WineOs-u.

Na virovitičkom prostoru nam je i vinarija i nasadi. Godišnje proizvedemo 70-ak tisuća butelja, 11 etiketa, bijela, crna, svježa i odležana. Troje nas je zaposlenih, obiteljski posao, radimo ono što volimo i uživamo. Uspijevamo se pokrivati s nešto radne snage, nadničara, po potrebi, ali ne mislimo se nešto previše širiti pa vjerujem da ćemo ostati samodostatni što se radne snage tiče. Pod vinogradima je oko 5,5 hektara, ove godine ćemo posaditi još 2,5 i to će biti dovoljno za cijelu proizvodnju. Osvrnemo li se na prošlu godinu, ona je bila izazovna, ali na sreću, prema mom osobnom mišljenju, mlada vina nikad bolja, kaže vlasnik Apolitico vinarije Tomislav Tolušić.

Vinarija Apolitico i Tomislav Tolušić s posjetiteljima, Foto Jovanović

Sredina siječnja izvrstan je termin održavanja WineOS-a jer se njime bilježi početak turističke godine, a ujedno je ta vinska manifestacija fantastičan uvod u Vinkovo.