Grožđani moljci su najvažniji tehnološki štetnici vinove loze u našoj zemlji (uzročnici „crvljivosti“ grožđa), koji izazivaju velike izravne i neizravne štete zbog naknadnog razvoja gljivičnih bolesti (siva plijesan, kisela trulež grožđa). Smatra se da je početkom dvadesetog stoljeća dominantna vrsta na području Hrvatske bio žuti grožđani moljac (Eupoecilia ambiguella), ali već sredinom 1950-ih godina pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) postaje značajan periodički štetnik, a na pojedinim područjima bilježimo njegovu stalnu veću brojnost. Krajem 1980-tih godina pepeljasti grožđani moljac je bio proširen u čitavoj zemlji, te je bio znatno štetniji od žutog grožđanog moljca.
Već sredinom i krajem 1990-tih godina pepeljasti moljac postaje, zbog većeg reprodukcijskog potencijala i bolje migracijske aktivnosti, u mnogim europskim vinorodnim područjima značajno brojniji od žutog moljca. Prekomjerno suzbijanje grožđanih moljaca, bez stvarne potrebe i stručnih uputa prognozne službe za zaštitu bilja, uzrokuje negativne eko-toksikološke posljedice i ekonomske gubitke, a smatra se da zbog nestručne primjene neselektivnih insekticida na vinovoj lozi raste značaj i štetnost grinja iz skupine šiškarica (Eryophidae) i crvenih pauka (Tetranychidae).
Mnoge su razvijene zemlje posljednjih tridesetak godina uvođenjem metode konfuzije ili zbunjivanja značajno smanjile potrošnju insekticida u vinogradima, npr. Švicarska, Italija, Njemačka.
Praćenje populacije
Zahvaljujući seksualnim feromonima, u svrhu određivanje stvarne potrebe i optimalnih rokova suzbijanja, sustavno se može pratiti populacija pepeljastog i žutog grožđanog moljca. Veći im je nedostatak osjetljivost na sunčanu svjetlost i štetno UV-zračenje, pa se lociraju na prosječnu visinu 1,3-1,5 m u zonu grožđa zaštićenu lišćem. Pojavu prvih leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca u Međimurskom vinogorju očekujemo početkom ili sredinom mjeseca travnja, a obično u prvim danima mjeseca svibnja bilježimo njihovu masovniju pojavu.
Prosječno šest dana nakon prve pojave pepeljastog moljca očekujemo i prvi ulov prezimljujućih leptira žutog grožđanog moljca. Početak leta druge generacije pepeljastog i žutog grožđanog moljca očekujemo u danima od kraja mjeseca lipnja do početka srpnja. Zanimljivo je da početak leta druge generacije može biti jako razvučen i različit po godinama. Tako smo tijekom izrazito suhe i vruće 2003. godine prvu pojavu druge generacije pepeljastog moljca zabilježili već sredinom lipnja (17.6.), a iduće vlažne i prohladne 2004. godine tek sredinom srpnja (13.7.). Pojavu treće generacije pepeljastog moljca očekujemo početkom zadnje dekade kolovoza.
Suzbijanje prve generacije
Daleko je najbrojnija prva ili prezimljujuća generacija, pa stoga domaća literatura preporučuje, a praksa često provodi njihovo suzbijanje kako bi se smanjila jača pojava ljetnih generacija. Gusjenice prve generacije se lako zapažaju na generativnim organima tijekom cvatnje, ali su najmanje štetne jer pridonose prorjeđivanju bobica. Uspješno se suzbijaju i kurativno, nakon njihove prve pojave. Premda se tolerantnim pragom za prvu generaciju gusjenica grožđanih moljaca smatra 15-30 na 100 grozdova, naša iskustva i istraživanja u zemljama okruženja potvrđuju da je ovaj prag prestrogo postavljen.
Vinova loza izgubljenu štetu od gusjenica prve generacije moljaca lagano nadoknađuje boljim razvojem preostalih bobica i manjim osipanjem. Tako se u uvjetima dobre oplodnje može tolerirati 1 gusjenica na 1 grozd, pa novije smjernice za integriranu zaštitu vinove loze ne dopuštaju usmjereno kemijsko suzbijanje prve generacije grožđanih moljaca.
Potpuno je drugačiji pristup suzbijanju druge generacije moljaca, jer i najmanji postotak oštećenih bobica od gusjenica predstavlja gubitak stolnog grožđa („crvljive bobice), te čini odlične preduvjete za ranu pojavu sive plijesni (Botrytis cinerea) ili tzv. “zelene plijesni grožđa”. U svim vinogorjima gdje se pojavljuju brojnije populacije grožđanih moljaca obavezno se preporučuje njihovo usmjereno tretiranje, a kritični prag škodljivosti za drugu generaciju moljaca iznosi samo 4 gusjenice na 100 pregledana grozda.
Prevetivno suzbijanje gusjenica druge generacije
Gusjenice druge generacije grožđanih moljaca se moraju suzbijati preventivno, nekoliko dana nakon masovnije pojave leptira. Prema vlastitim iskustvima i preporukama razvijenih zemalja okruženja, najčešće samo jedno suzbijanje druge generacije grožđanih moljaca ne zadovoljava.
Stoga se provode dva tretiranja u razmacima 8-15 dana, a prednost se daje ekološki prihvatljivijim skupinama insekticida koji pošteđuju prirodne neprijatelje, npr. biotehnički pripravci (regulatori razvoja kukaca) (npr. Mimic) i biološki insekticidi na osnovi spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki (npr. Belthirul, Biobit, Lepinox Plus WP).
Samo pojedini pripravci u našoj zemlji imaju propisanu karencu za grožđe 7 dana (Affirm WG, Radiant SC), ali prema vlastitim iskustvima kvalitetno suzbijana druga generacija gusjenica moljaca jamči da neće biti zabilježenih šteta od treće generacije pepeljastog moljca.
Treća generacija moljaca je prema ulovu na ferotrapove najmanje brojna (naročito ako se kvalitetno suzbija druga generacija), ali su potencijalno neizravne štete zbog razvoja plijesni i truleži grožđa vrlo velike. Gusjenice moljaca se tada kemijski otežano suzbijaju zbog njihove skrivenosti u unutrašnjosti grozda i pridržavanja propisane karence.
Grožđani moljci se uspješno mogu suzbijati samo praćenjem populacije pomoću ferotrapova , traženjem odloženih jaja u vinogradu, kontrolom brojnosti njihovih gusjenica, određivanjem kritičnog praga štetnosti i pravovremenim provođenjem mjera zaštite svih vinogradara u regiji. Za razliku od prve generacije koja u cvatnji samo “prorijedi” suvišne bobice (slika 20), naknadno vrlo štetna druga generacija uzrokuje “crvljivost” (slika 21) i posljedično jaču trulež i plijesan grožđa. Snimio M.Šubić.
Pročitajte još:
Zaštita vinove loze od važnijih bolesti i štetnika
Pepelnica ili oidij grožđa (Erysiphe necator)
Plamenjača ili peronospora (Plasmopara)
Plijesan i trulež grožđa (Botrytis)
