I pepelnica razvija otpornost na fungicide

Od ekonomski važnijih uzročnika bolesti grožđa (Plasmopara, Botrytis, Erysophe, Guignardia, Acetobacter) još tijekom 1980-ih je poznato da siva plijesan (Botrytis cinera) brzo razvija rezistentnost ili otpornost na prečesto korištene skupine kemijskih fungicida, a poljski mikropokusi u Međimurju upućuju na opravdanu sumnju da se razvija otpornost i pepelnice grožđa (Erysiphe necator) na neke skupine fungicida.

Iz zapisa republičke izvještajno-prognozne službe znamo da je krajem 1970-ih godina pepelnica grožđa (Erysiphe necator) bila tek sporadična bolest, koja se u najsjevernijim hrvatskim kontinentalnim vinorodnim položajima usmjereno suzbijala tek tri puta godišnje. Od početka novog milenija u istim vinogradima pepelnica predstavlja veću napast za grožđe nego nekada dominantna plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola). Tako je bilo i tijekom 2023. sezone. Zašto? Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice.

Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a od početka novog milenija zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice. Zadnjih su dvadesetak godina istraživanja biologije, prognoze, određivanja optimalnih rokova i načina suzbijanja pepelnice grožđa u mnogim vinorodnim područjima svijeta izmijenila dotadašnji tradicionalan pristup kontroli ove opasne gljivične bolesti. Oslobađanje askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića krajem travnja i traje 35-40 dana, odnosno najintenzivnije je tijekom mjeseca svibnja. Smatra se da nenadana i masovna pojava pepelnice na tek zametnutim bobicama nakon cvatnje potječe primarno od zaraza zimskim askosporama (tzv. “nova pepelnica vinove loze”). Iz navedenog pepelnica grožđa prestaje biti samo bolest primorskog područja, već se brzo širi u sjevernija područja i veće nadmorske visine.

Zbog toga se sve veća pažnja posvećuje usmjerenom suzbijanju pepelnice do početka cvatnje vinograda. Osim jačeg prezimljujućeg potencijala, širenje pepelnice iz zimskih plodišta započinje značajno ranije nego iz inficiranih pupova (već nakon pojave prvih listića vinove loze), pa nove smjernice usmjerenog suzbijanja pepelnice preporučuju ovu bolest do početka cvatnje suzbijati barem 4 do 5 puta. Nakon cvatnje je potrebno provesti još 3-4 tretiranja. Meteorološki uvjeti kod kojih možemo očekivati pojavu pepelnice su temperature 20° do 28°C, vlažnost zraka 60-90 %, relativno manje sunca (oblačni, topli i sparni dani), te lagani vjetar (zadnjih godina ovakve uvjete često bilježimo u svim vinogorjima).

Tablica 1. Novije preporuke tzv. “anti-rezistentnog” načina suzbijanja pepelnice grožđa (dvadeset-godišnja iskustva iz mikro-pokusa 2001.-2023., Međimursko vinogorje)

Razvoj otpornosti i rezistentnosti

Osim načina prezimljenja, nova se pepelnica odlikuje i relativno brzim razvojem otpornosti ili rezistentnosti na neke skupine fungicida. Tako smo već početkom novog milenija u Međimurskom vinogorju u poljskim mikropokusima primijetili smanjenu djelotvornost nekih pripravaka iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) (npr. nekad dopušteni za primjenu Bayleton Specijal WP, Tilt 250 EC, Rubigan EC, a kasnije isto primjećujemo na tetrakonazolu i tebukonazolu – u pripravcima Domark, Folicur EW i drugim), a nakon 2010. godine na isti način provedenim pokusima primjećujemo slabiju učinkovitost na pepelnicu grožđa fungicida iz skupine strobilurina (djelatne tvari azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin i piraklostrobin) (npr. u pripravcima Cabrio Top DF, Quadris SC, Universalis SC, Stroby DF, Eclair WG) i kinolina (nekada dopušteni za primjenu Crystal KS).

U 2023. sezoni po prvi puta kombinacija strobilurina s inhibitorima sukcinat dehidrogenaze (pripravak Collis SC) značajno je propustila razvoj pepelnice grožđa. Među djelatnim tvarima nerazjašnjenog mehanizma djelovanja rizično je pojedinačno koristiti ciflufenamid (Cyflamid) i prokinazid (Talendo). Stoga je tijekom sezone potrebno redovito mijenjati različite skupine fungicida prilikom suzbijanja, odnosno provoditi tzv. anti-rezistentni način zaštite vinograda protiv pepelnice (vidi Tablicu 1.). Na samom početku vegetacije vinograda preporučujemo povišene količine sumpora(Chromosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sumpor SC, Thiovit Jet i dr.) (5 kg/ha), što uz smanjeni volumen škropiva (200 lit./ha) daje i pozitivan učinak na lozine grinje šiškarice (npr. primjena sumpora SC i/ili WG formulacije u količini 5 kg ili lit./ha u stadiju “vunastog pupa”) (ili koncentracija 2,5 %).

Početkom ili u prvoj polovici svibnja za tzv. “proljetno čišćenje” preporučujemo meptil-dinokap (Karathane Gold), a preventivno se sredinom svibnja mogu koristiti strobilurini (npr. Stroby, Universalis, Cabrio Top, samo 1-2x godišnje, najčešće u kombinaciji s manjom količinom sumpora i/ili meptil-dinokapa). Umjesto strobilurina možemo primijeniti ciflufenamid (Cyflamid EW) ili prokinazid (Talendo EC) ili metrafenon (Vivando SC)(u mješavini sa sumporom ili meptil-dinokapom). Od 2017. godine imamo vrlo djelotvornu novu djelatnu tvar: piriofenon u pripravku Kusabi SC. U ostalim mjerama zaštite prednost dajemo kombiniranim fungicidima (difenkonazol & ciflufenamid, spiroksamin & tebukonazol & triadimenol, tebukonazol & fluopiram, tebukonazol & trifloksistrobin, prokinazid & tetrakonazol) (npr. Dynali, Luna Experience, Nativo WG, Talendo Extra).

Vrlo je učinkovita pri suzbijanju pepelnice grožđa i novija djelatna tvar fluksapiroksad (Sercadis SC) (SDHI skupina). U zadnjim mjerama zaštite ponovno koristimo sumpor (uz propisanu karencu 35 dana za vinske sorte grožđa). Od specifičnih botriticida u vinogradima gdje se češće javlja pepelnica prednost dajemo boskalidu (Cantus DF), jer pored sive plijesni u kombinaciji sa sumporom vrlo djelotvorno suzbija pepelnicu grožđa. Ne miješati sumporne fungicide s meptil-dinokap-om (Karathane Gold), te ove dvije skupine površinskih anorganskih i organskih spojeva ne koristiti u propisanim količinama pri temperaturama zraka većim od 28°C.

Pritom je važno poštivati rokove tretiranja (prosječni razmaci 8-14 dana), mijenjati skupine fungicida prilagođenu razvoju vinove loze tijekom sezone i kvalitetno aplicirati škropivo na sve zelene organe vinove loze. Važno je redovito suzbijati skrivene (primarne) zaraze uzročnikom pepelnice koje nastaju oslobađanjem oku nevidljivih zimskih spora tijekom svibanjskih oborina.

U novije se vrijeme širi i biološka zaštita vinograda od uzročnika bolesti (pepelnice), te se na hrvatskom tržištu javljaju mikrobiološki pripravci prikladni za ekološki uzgoj grožđa.

Zbog naknadnog širenja kisele truleži grožđa, prag tolerantnosti za pepelnicu u vinogradima postaje zadnjeg desetljeća nula (“vinogradari ne smiju imati niti najmanju zarazu grožđa pepelnicom”). Meteorološki uvjeti tijekom ljeta 2023. poprimili su u mnogim hrvatskim vinorodnim područjima obilježja subtropske klime, a naknadno suzbijanje uzročnika bolesti vinove loze zbog propusta u aplikacijama do početka cvatnje gotovo je nemoguće ispraviti.

Deset godina nakon njihove uspješne primjene (1999.-2009.) skupina fungicida stobilurini su “iznenada” izgubili djelotvornost na pepelnicu grožđa: izgled grožđa tretiranog 6x u razdoblju 13.5.-14.7. piraklostrobinom & boskalidom tijekom 2023. godine (slika 1). Izgled grožđa sa dijela mikro-pokusa tretiranog fluopiramom & tebukonazolom (slika 2) i netretirano grožđe članovima pokusa protiv pepelnice (slika 3) (snimke na dan 08.8. 2023.). Prema iskustvima iz ranijih sezona već i najmanja zaraza bobica pepelnicom uzrokuje konačno rujansko propadanje prije berbe zbog naknadnog razvoja kisele truleži (slika 4). Snimio M. Šubić.