Krajem lipnja, održana je tiskovna konferencija povodom predstavljanja projekta „Ampelografsko-pomološko istraživački centar“ Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Radi se o projektu koji razvija istraživačku infrastrukturu i postavlja organizacijske preduvjete za visoko kvalitetna i za gospodarstvo relevantna istraživanja po pitanju proizvodnje vina i voća u Republici Hrvatskoj.

Ovim projektom planira se priprema potrebne dokumentacije i ishođenje elektro-energetskih preduvjeta za uređenje i opremanje Ampelografsko-pomološkog istraživačkog centra na lokaciji Jazbina.

Ulaganje u nova znanja

Okupljenim medijima prvi se obratio voditelj projekta prof. dr. sc. Edi Maletić koji je naglasio kako je realizacija ovog istraživačkog centra prvi korak prema ozbiljnom ulaganju u nova znanja i tehnologije istraživanja, ali prvenstveno ulaganja u ljude koji će raditi u novom istraživačkom centru.

Podizanje infrastrukture na veću razinu doprinijet će razvoju naše struke. Naši studenti imat će mjesto gdje će provoditi najbolja i najnužnija istraživanja u području voćarstva i vinogradarstva koja su jako važna za Republiku Hrvatsku. Bez obzira na razvoj tih gospodarskih grana posljednjih desetljeća, moramo povećati konkurentnost naših proizvođača. Najbolji put za to je razvoj znanstvenih i istraživačkih kapaciteta, rekao je profesor Maletić.

Jedan od operativaca koji je uključen u projekt Ampelografsko-pomološkog istraživačkog centra je i izv.prof.dr.sc. Goran Fruk. Na konferenciji za medije, između ostalog rekao je kako je ovaj projekt podloga za buduća istraživanja. Njime će se Agronomski fakultet, ali i Republika Hrvatska, približiti standardima država na koje se ugledamo.

Danas je znanost takva da uvjetuje specijalizaciju, a ovaj projekt će omogućiti prepoznatljivost našeg fakulteta u svjetskoj znanosti. Znanja stečena u istraživačkom centru moći ćemo prenijeti i na naše proizvođače, naglasio je Fruk.

Dodao je i kako će se Ampelografsko-pomološki istraživački centar sastojati od četiri dijela:

  • ampelografsko-pomološkog laboratorija;
  • enološko-mikrobiološkog laboratorija;
  • senzornog laboratorija te hladnjača.

Konkretni rezultati u primjeni očekuju se kroz 5 do 7 godina. Naime, nama kroz godinu dana završava ovaj projekt kad ćemo imati kompletnu projektnu dokumentaciju ne samo iz građevinskog djela nego i iz ovog djela oko opremanja: koja oprema, gdje, kako bi se koristila i na koji način.

Nakon toga se javljamo na natječaj za koji se nadamo da će se tada raspisati. Tad bi mogli ići u 3. fazu za samu izgradnju i opremanje. Logično je za očekivati da će ta gradnja i opremanje trajati 2 do 3 godine. Mi već sada možemo davati našim proizvođačima neke smjernice što i radimo. Same informacije koje će nastati u ovom Ampelografsko- pomološkom istraživačkom centru možemo očekivati kroz nekih 5 godina, rekao je Fruk.

Ponosni na projekte!

Uz voditelja projekta, na tiskovnoj konferenciji sudjelovala je i izv. prof. dr. sc. Klaudija Carović Stanko, prodekanica za znanost i infrastrukturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako je navedeni projekt jedan od 27 u koje je Agronomski fakultet uključen kroz Europske strukturne i investicijske fondove. Ukupna vrijednost svih projekata premašuje iznos od 300 milijuna kuna.

Jako smo ponosni na projekte kao što je ovaj. Iskoristili smo ih za opremanje naših laboratorija, pokušališta i za podizanje kvalitete naših istraživanja. U fazi smo prijava novih projekata. Potvrđeno nam je kako smo dobili dva nova projekta iz Horizon Europe programa, kazala je Carović Stanko.

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u visini od 85 %. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.012.092,68 HRK. Projekt u trajanju od 30 mjeseci provode Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Zavod za voćarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta.

Lijevo Edi Maletić, Kaludija Carović Stanko te desno Goran Fruk
Kolekcija sorata svih klonova autohtonih sorata vinove loze u Jazbini

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEkološki uzgoj i hrana u EU-u
Sljedeći članak37 milijuna kuna za financiranje projekata na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.