Postoji uzrečica koja kaže „Ne možeš se svima svidjeti, nisi Nutella“. Međutim, Martin Albus liker od lješnjaka toliko je dobar da do sada još nismo naišli na osobu kojoj se nije svidio.

Tekuće zlato u ograničenoj seriji od svega 3500 boca, rezultat je višemjesečne maceracije prženog orahovačkog lješnjaka (650 kg na 1000l alkohola). Na prestižnom svjetskom ocjenjivanju žestokih pića IWSC (International Wine and Spirit Competition) osvojio je visokih 99 bodova. U konkurenciji od preko 350 likera iz cijelog svijeta, te od ukupno preko 1000 uzoraka postao je najbolji liker na svijetu.

Nakon što sam se oporavila od pozitivnog šoka i neizmjerne sreće kada sam saznala za ocjenu, pitala sam suce koje su to mane pronašli u likeru, odnosno što je presudilo da nije dobio punih 100 bodova. Odgovorili su mi da u povijesti natjecanja, od 1969. godine, nitko nije dobio 100 bodova, jer se ta ocjena naprosto ne dodjeljuje. Rekli su mi također da je liker besprijekoran i da nije pronađena ni jedna mana, sa neskrivenim entuzijazmom ispričala nam je brend menadžerica Martin Albusa Anita Tepeš, na nedavno održanoj prezentaciji u diWine Clubu.

Irena Lučić i Anita Tepeš

Frankovka Martin Albus je perjanica vinarije

U čast ovog svjetskog postignuća, vlasnica diWine Cluba Irena Lučić, kreirala je jedinstveni vinski koktel naziva Pink Squirrel. On je svojom kombinacijom ružičastog pjenušca, likera od lješnjaka, soka od brusnice, sušenog hibiskusa i svježeg timijana oduševio uzvanike kao piće dobrodošlice. S obzirom na to da je Martin Albus primarno vinski brend, u nastavku prezentacije kušana su dva vina. Rose iz 2023 godine, te Frankovka 2020 – zlatom ovjenčana na natjecanju Mundus Vini. Uzvanici su osim spomenutih vinskih uradaka, imali priliku kušati i Sauvignon, te Jezerac – poluslatki silvanac iz kasne berbe.

Ciljano smo za ovu prezentaciju frankovku stavili u prvi plan. Riječ je o sorti koja je na dobrom putu da postane neizostavni dio vinskog identiteta Slavonije. Graševina je već zauzela centralno mjesto kao bijela sorta. Frankovka, s kojom vinari iz godine u godinu postižu sve bolje rezultate, svakako bi trebala imati središnju poziciju kao crna sorta Slavonije. Frankovka Martin Albus s pravom je jedna od perjanica vinarije. Smatram da upravo srednje i velike vinarije poput PP Orahovice imaju moralnu obavezu postaviti ovu potentnu sortu na zasluženi pijedestal, izjavila je Irena Lučić, dugogodišnja vinska promotorica i vlasnica kluba.

Savršeni uvjeti za uzgoj vinove loze

PP Orahovica u svom posjedu ima 170 ha vinograda, smještenih na području između Drave i Papuka koje prati čuvenu 45-tu paralelu (Napa Valley-Bordeaux-Kutjevo). Ovi gotovo savršeni uvjeti za uzgoj vinove loze prenose se u obje linije vina – Orahovica (maloprodajna linija) te Martin Albus (HoReCa linija). Linija Martin Albus dodatno se ističe svojim single vineyard pristupom koji je garancija visoke kvalitete proizvoda.

Iako naziv Martin Albus na prvi pogled zvuči kao ime i prezime, riječ je o dva orahovačka prestižna položaja – Martin i Albus. Na njima su obnovljeni nasadi vinove loze. Ipak, sami nazivi položaja dobili su nazive po Martinu Nagyju, orahovačkom plemiću. On je krajem 19. stoljeća bio vlasnik prvog vinskog podruma u tome kraju. U njemu je stvarao i čuvao – najbolju frankovku. G. Albus je pak vinogradar koji je brinuo o tim vinogradima.


Najistaknutija etiketa ovog brenda, uz već spomenutu frankovku, je zavodljivi Silvanac Zeleni. Od sorti, u Orahovici uzgajaju još graševinu, pinot sivi, te slavonsko netipični – sauvignon. No, vratimo se savršenstvu od lješnjaka…

Najveći proizvođač lješnjaka u regiji

Naime, PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka u regiji, sa nasadima u Hrvatskoj i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Orahovački nasadi smješteni su u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, uz rubove UNESCO geoparka Papuk. Proizvod je ponosni nositelj naziva „Izvorno Hrvatsko“. Na 660 ha uzgaja se lijeska sortimenta Istarski duguljasti, Rimski, Halški div, Tonda di Giffone te Tonda Gentile Romana. One godišnje daju između 500 i 600 tona lješnjaka.

Dugi niz godina izrađivali smo liker u malim nakladama, isključivo za potrebe grupacije, te su ga mogli kupiti samo djelatnici. Ideja da povećamo proizvodnju i liker plasiramo na tržište dogodila se spontano. I evo, odmah smo osvojili zlato, objašnjava Anita Tepeš. Ona je na diWine prezentaciju donijela i manje slavne, ali jednako ukusne likere od oraha i frankovke. S obzirom na potražnju, u planu je povećanje proizvodnje likera, ali iz Martina Albusa ističu kako ovaj proizvod nikada neće postati komercijalan. Vrhunska kvaliteta i ručna proizvodnja će im ostati prioriteti.

Što reći nego – požurite nabaviti svoj primjerak ovog likera, čija je cijena svega 20 EUR po boci. Jedinstvena prilika da sreću kupite novcem – dok je još ima.

Tekst: Irena Lučić (diWine Club)

foto: Irena Lučić (diWine Club), Tonka Hohnjec (GricGric)

Izvor: gric-gric.com

Prethodni članakMukinje – vrijedne šumske voćkarice
Sljedeći članakGranotoč – značajni štetnik u voćarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.