Uz ovogodišnji smanjeni urod grožđa, a ujedno porast troškova, na domaće vinare pritisak je i zbog uvoza vina sumnjive kvalitete i podrijetla, a koja po dampinškim cijenama završavaju u trgovačkim lancima. Iz Udruge Graševina Croatica najavljuju borbu s takvom nelojalnom konkurencijom i raskrinkavanje “lažne graševine” DNA analizom.
Aktualni izazovi s kojima se suočavaju hrvatski proizvođači vina bila je središnja tema okruglog stola pod nazivom “Stanje i perspektive na tržištu vina u Hrvatskoj i svijetu“, održanog u organizaciji udruge Graševina Croatica i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Godina puna iskušenja
Kako je istaknuto na početku skupa znanstvenika, vinskih stručnjaka i vinara, ova je godina puna iskušenja prvenstveno zbog manjeg uroda grožđa uslijed brojnih vremenskih nepogoda, a ujedno rapidnog rasta cijena svih inputa u proizvodnji grožđa, odnosno vina.
–Procjene su da je urod grožđa manji za 20 do 50 posto, ovisno o vinogorju. Sve je to pritisak na vinarije koje trebaju održati svoju financijsku stabilnost. S druge strane imamo pritisak izvana, vina sumnjive kvalitete, sumnjivog podrijetla, koja dolaze po dampinškim cijenama, koja rade nered na tržištu, a između je Vlada RH i trgovci koji pokušavaju ograničiti cijene. I praktički svi oni utječu na krajnji dohodak vinara. Očekujemo da resorno ministarstvo i Vlada razmotre te probleme i da se nađu rješenja jer na ovaj način ćemo polako uništiti hrvatsku proizvodnju koja je već sada pala na oko 18.000 hektara, rekao jedirektor GraševineCroatice Tomislav Panenić.
Naime, uočen je rast nelojalne konkurencije te uvoz vina deklariranih kao graševina, pa su u vinsku i vinogradarsku udrugu počele pristizati i pritužbe.
–Trebamo se zahvaliti potrošaču koji je to uočio na tržištu i kontaktirao nas, uzevši u obzir našu stručnost i mogućnost procjene te sorte. Njegovu smo pritužbu proslijedili prema nadležnim tijelima na kojima je daljnje postupanje. Ipak ovo pokazuje da ni potrošači ne vole da budu zakinuti u kvaliteti, bez obzira koliko su platili. Mislim da to treba biti poruka i onima koji pokušavaju tako trgovati. Problem je što te informacije ne izlaze javno pa ako i bude neka financijska sankcija, proizvođač nastavlja dalje funkcionirati kao da se nije ništa dogodilo. Time se odašilje jedna loša poruka, smatra Panenić.
Masovna pojava “lažno” deklariranih vina štete općoj slici hrvatske kvalitete
Dodao je kako je okrugli stol organiziran upravo iz razloga što postoji masovnost pojave vina izrazito loše kvalitete koje se pojavljuje na tržištu pod oznakama hrvatske kvalitete, a smatraju kako je riječ o uvozu vina koje se lažno deklarira.
–Primjećeno je da se pojavljuju tvrtke koje nisu proizvođači vina stoga šaljemo i poruku potrošačima da prate je li riječ o proizvođaču koji ima vlastiti vinograd i proizvodnju inače će upasti u zamku trgovaca koji danas postoje, a sutra ih nema, a koji pokušavaju kroz niske cijene utrpati vrlo loše proizvode. I onda se stvara opća slika o hrvatskom vinu da je to “naša kvaliteta”. Ne, to nije naša kvaliteta, to je kvaliteta koju jedna organizirana skupina pušta na tržište i na tome zarađuje, nanoseći štetu svima nama, upozorava direktor Graševine Croatice.
–Okupili smo se kako bismo snimili stanje i dogovorili se kojim metodama se trebamo boriti. Mi smo sada egzaktno utvrdili da na tržištu postoje vina čudno deklarirana, čudnih imena, s neobičnim porijeklom, a organoleptičkom analizom smo ustanovili da to ne može biti graševina. Poznato je kako vino ne može otići na tržište ako nema rješenje Zavoda za vinarstvo, no to ne znači da je u boci koja je na polici baš isto to vino. Znači, takva vina imaju korektno rješenje, ali kada to vino kušate, to nije to. Graševina Croatica će sada poduzeti aktivnosti kako bi uzimala uzorke s polica, davala na analizu, a dalje ćemo vidjeti što će biti – najavio je Josip Pavić predsjednik Graševina Croatice podsjećajući na DNA analizu koja ne ostavlja prostora nedoumicama.
Domaći vinari “okovani” zakonskim regulativama u borbi s “lažnim” vinima
–S postojanjem takovih vina upitno deklariranih, te upitne kvalitete, vinari se susreću već neko vrijeme, rekla je Anastazija Balint Szabo iz baranjske Vinarije Szabo u čijim vinogradima je najzastupljenija sorta graševina.
–Kao proizvođači vezani smo zakonskim okvirima, posebice kad je u pitanju ZOI, zaštićena oznaka izvornosti, koju primjerice imaju svi registrirani baranjski vinari, dok je za uvozna vina dovoljno samo navesti da su iz EU. Nismo iznenađeni tom pojavnošću, niti niskim cijenama tih vina koja se na policama mogu naći za nekih 1,5 do 2 eura po litri, cijenama koje i vinarima i samoj graševini nanose ogromne štete. S takvom nelojalnom konkurencijom naša se vinarija bori sveobuhvatnijom ponudom. Naime, uz vinogradarstvo i proizvodnju vina, bavimo se i poljoprivredom i turizmom, pa “kod kuće” možemo prodavati svoje proizvode po određenim cijenama. Nismo prisiljeni na ulazak u velike trgovačke lance, kaže Anastazija, dodajući još i kako je u cijeloj Hrvatskoj jako veliki nedostatak marketinga i brendiranja same sorte graševine, odnosno vina.
Značaj vina postiže se isključivo izvozom
Na skupu se još razgovaralo i o trendovima na svjetskom tržištu vina te o njihovu utjecaju na hrvatsko tržište vina. Jedini hrvatski Master of Wine Ivan Barbić istaknuo je kako Hrvatska podižući kvalitetu vina te zahvaljujući velikom broju turista koji ju posjećuju tijekom godine, ima dobre predispozije za povećanjem izvoza vina u Europu i u svijet.
–Iako je graševina najzastupljenija, posljednjih desetljeća se radilo na raznovrsnosti, uzgajaju se druge bijele sorte, a ima sve više crnih sorti, što smatram u izvoznoj orijentaciji jako dobrim. Uz to se poradilo i na poboljšanju kvalitete graševine kao, ne baš stopostotne authotone sorte, ali najzastupljenije. Ne postoji niti jedna zemlja gdje je graševina toliko dominantna kao u Hrvatskoj. No, značaj vina postiže se isključivo izvozom, primjerice švicarski satovi i švicarske čokolade su cijenjene jer ih ima po cijelom svijetu. Isto je s vinima, Francuzi su uvijek prvi pri pojavi novih tržišta vina. I Hrvatska bi narednih godina morala poraditi na brendiranju i povećanju izvoza vina, zaključuje Barbić.
U prilog tomu, smatra master of wine, ide podatak da se posljednjih godina primjećuje smanjena konzumacija crnih vina, a više rozea i bijelih vina koja se pretežno proizvode u Hrvatskoj. Smjer razvoja je dobar, no još je puno prostora za napredak, ističe Barbić.
Sortiment će biti ključan u aklimatskim uvjetima
Izvanredni profesor s FAZOS-a Mato Drenjančević izdvojio je kako prijetnju osim snažnih klimatskim promjena, hrvatskom vinogradarsku predstavlja i smanjenje površina, odnosno pad proizvodnje.
–U Hrvatskoj trenutno imamo nekih 17 i pol tisuća hektara vinograda, a 2017. godine smo imali više od 19,5. Dakle, u šest godina smo doživjeli pad veći od 10 posto, odnosno 2.000 hektara imamo manje. Ako to stavimo u svjetlo klimatskih promijena, onda svakako trebamo biti zabrinuti jer su upravo one razlog odustajanja od uzgoja vinove loze. Strategije prilagodne klimatskim promjenama svakako postoje, neke od njih su vezane uz agrotehnike, no sortiment je nešto što ćemo narednih godina istraživati i preporučivati proizvođačima s obzirom na aklimatske uvjete koji dolaze.
–Ono što imamo danas u našim vinogradima, imamo graševinu kao najvažniju sortu, koja pokriva četvrtinu svih ukupnih površina. Neke njene benefite u marketinškom i proizvodnom smislu smo nedovoljno iskoristili jer graševina je jedna od sorata koja sadrži najviše polifenola i ona može nositi epitef funkcionalne hrane, što inače nije slučaj s bijelim sortama već samo crnim, ističe Dranjančević.
Dodaje kako će se u budućnosti morati uvažiti sve uzgojne i prozvodne mogućnosti koje nudi “kraljica vinograda” želi li se Hrvatska prije svega ophrvati klimatskim promjenama, povećati uzgoj i proizvodnju, te u konačnici izboriti s uvozom nekvalitetnog vina.
