Nedavno smo dobili pitanje pretplatnika iz Istre kojeg zanima zašto u njegovom vinogradu starom 10 godina, mlado lišće malvazije mijenja boju i počinje žutiti već u kolovozu, iako redovito gnoji ujesen s NPK 7-20-30, s 0.3 kg po trsu, a na drugim sortama (merlot, cabarnet) to nije toliko izraženo. Uz odgovor na pitanje pretplatnika, u ovom članku bit će riječi i o drugim teškoćama kod ishrane vinove loze uzrokovane nedostatkom hranivih tvari.

""

Na području Istarskog poluotoka, četiri su dominantna tipa tla na kojima se uzgaja vinova loza. To su tla koja su porijeklom nastala iz crvenica, smeđeg tla na vapnencu, rendzine i smonice na laporu. Navedeni tipovi tla značajno variraju u fizikalnim, biološkim, a posebno kemijskim svojstvima. Od kemijskih svojstava najznačajnija je reakcija tla (pH). U primjeru pretplatnika radi se o nedostatku magnezija, ako se simptomi javljaju na starom lišću. No, ukoliko se simptomi prvo javljaju na mladom lišću, tada je u pitanju nedostatak željeza (i cinka). Jednoznačan odgovor na ovaj poremećaj u ishrani vinove loze može dati isključivo analiza tla, odnosno biljke (lista). Isto tako, za neke sorte (graševina) odnosno podloge karakteristična je pojava nedostatka magnezija pred kraj vegetacije. Međutim, u tom slučaju nema negativnih utjecaja na visinu i kakvoću prinosa.
Prethodni članakOtrovne kućne ljepotice
Sljedeći članakOPG-ima iz potpomognutih područja 13,3 milijuna kuna
dr. sc. Tomislav Karažija
Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine, smjer Zaštita bilja. Od 2006. do 2008. godine radi kao referent zaštite bilja (Agromais d.o.o.). Od 2008. godine zapošljava se na Agronomskom fakultetu kao znanstveni novak u Zavodu za ishranu bilja. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine, smjer Zaštita bilja. Od 2006. do 2008. godine radi kao referent zaštite bilja (Agromais d.o.o.). Od 2008. godine zapošljava se na Agronomskom fakultetu kao znanstveni novak u Zavodu za ishranu bilja. Suradnik je na projektu „Uloga organskih gnojiva u ishrani vinove loze“ u sklopu kojeg i doktorira 2013. godine. Također sudjeluje u projektima „The agricultural pollution control project (APCP)“, te Genetic Basis of Bioactive Nutrient Content in Croatian Common Bean Landraces. Kao suradnik sudjeluje u provođenju nastave na dodiplomskom studiju (Ishrana bilja, Osnove agrikulture) i diplomskom studiju: Gnojiva i gnojidba (Agronomski fakultet), Ishrana bilja (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). U sklopu stručno-znanstvenog usavršavanja (CEEPUS I ERASMUS stipendija) višekratno boravi u inozemstvu (Mađarska, Makedonija, Švedska, Litva, Grčka, Francuska). U svrhu postdoc usavršavanja, u razdoblju od 3 mjeseca boravi u Sloveniji (Biotehniška fakulteta v Ljubljani). Objavio je više znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na više nacionalnih i međunarodnih skupova. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, Hrvatskog agrometeorološkog društva, te International Society of Trace Element Biogeochemistry (ISTEB).