Vrlo često nailazimo na vidljivo oboljele mlade trsove fitoplazmom ili drugim bolestima drva vinove loze (GTD – Grapevine Trunk Diseases) čak dva mjeseca ili godinu dana nakon sadnje. Na zaraženom mladom trsu vidimo da je korijen još vitalan, što znači da uzrok nije nedostatak vode. Već dva mjeseca nakon sadnje mladica zaraženog trsa je propala.
Na presjeku cijepa vidljiva je nekroza dijela staničja – smeđa boja. Ako je trs zaražen u drugoj godini nakon sadnje, tada vidimo klasične simptome bolesti drva vinove loze (GTD). Često je zaraženo više od 80 % podsađenih trsova.
Koji su mogući uzroci zaraze?
Ako pretpostavimo da lozni cijepovi nisu zaraženi GTD bolestima u rasadniku, mogući uzroci zaraze su:
1. Mnogi vinogradari ne poštuju smjernice i ne obavljaju na vrijeme naredbu o sprječavanju širenja bolesti drva vinove loze. Još uvijek prolaze pored zaraženih starih trsova sve do zimskog orezivanja, a za to vrijeme zaraza se širi. Uz zapuštene površine, širenje GTD bolesti uzrokuju zaraženi trsovi u samom vinogradu. Važno je odmah reagirati, bez obzira hoće li će vlasnici vinograda slijediti naredbu i ukloniti zaraženi trs ili će započeti liječenje.
2. Mladi trs često ima jednu mladicu i kada prenosnik prenese bolest, za 20-ak dana vidimo simptome.
3. Cijepovi se često sade 1 – 2 mjeseca nakon vađenja starog trsa. Do zaraze dolazi putem još uvijek vitalnog zaostalog korijena starog trsa koji je bio zaražen – korijenov most. Sve dok su zaostali korijenčići starog trsa vitalni, u njima su aktivne GTD bolesti. Sadnju je potrebno odgoditi jednu ili dvije godine.
4. Primjena insekticida za suzbijanje prijenosnika fitoplazmi ili spojeva koji su navedeni kao baktericidi i virocidi (izravno suzbijanje fitoplazmi), najmanje su učinkoviti na tek posađenim trsovima. Razlog je što cijep ima vrlo malu lisnu masu i zadržava najmanje škropiva. Krošnja je barijera koja mora zadržati škropivo. Vrlo često ne tretiramo cijep, posebno ako je u travi. Još manje škropiva ostaje na cijepu ako tretiramo traktorskim raspršivačem. Moguće je potrebno posebno tretirati mlade biljke ručnom prskalicom.
Foto: Krešimir Kralj
Godinu – dvije odgoditi sadnju
U svijetu proizvođači koriste različite motode i pripravke za dezinfekciju tla u jami za sadnju cijepa. Na žalost nismo saznali za pouzdanu metodu. Problem je što je dezinfekcija površinska i pripravci ne ulaze dublje u tlo gdje se moguće nalaze zaostali korjenčići zaraženog trsa (vapno i druga sredstva), ali je i to potrebno učiniti.
Ako planirate sadnju novog loznog cijepa na mjestu izvađenog zaraženog trsa, potrebno je odgoditi sadnju godinu ili dvije nakon što smo uklonili zaraženi trs, odnosno dok zaostali korjenčići potpuno ne odumru. Ako su cijepovi već kupljeni, prije sadnje uklonite zaraženi trs, odmah iskopajte jamu, pokupite sve vidljive korjenčiće vinove loze i onda preostaje nadati se da neće doći do infekcije putem korijena ili na nadzemnom dijelu biljke.
Moguće rješenje navodi literatura iz mikrobiologije, odnosno primjeniti organska gnojiva sa živim korisnim mikroorganizmima – razlagačima (stajsko gnojivo), koja potenciraju potpunu dekompoziciju – razlaganje korijena, a ujedno su antagonisti uzročnicima bolesti. Ili primijeniti tvornička organska gnojiva, koja potenciraju razvoj korisnih mikroorganizama.
Budući da želimo sačuvati proizvodnju grožđa, ali i smanjiti troškove kupnje novog cijepa i sadnje, već tri godine mnogi vinogradari uspješno liječe zaražene trsove bolestima drva poznatom metodom i premazivanjem Inhibo HBF biljnom pastom.
