Kako se približava kraj vegetacijske sezone, vinogradari se nalaze pred ključnom zadaćom kako bi osigurali zdrav i kvalitetan urod grožđa, spremnog za berbu i vinifikaciju.
Ove sezone vegetacija je kasnije krenula, a hladniji i kišniji srpanj u nekim krajevima može značiti da će se berbe grožđa obavljati tijekom rujna, vjerojatno kasnije nego proteklih godina s vrlo toplim i suhim ljetima. Svaka vinogradarska godina postala je specifična i u osjetljivom razdoblju uoči berbe posebnu pozornost treba posvetiti suzbijanju bolesti koje mogu ugroziti tehnološku zrelost grožđa, poput pepelnice (Erysiphe necator), peronospore (Plasmopara viticola) i sive plijesni (Botrytis cinerea).
Veraison, odnosno promjena boje bobica i početak dozrijevanja, označava ulazak vinove loze u završnu fenofazu. Tada grožđe intenzivno nakuplja šećere, arome i boje, dok biljka postupno smanjuje vegetativnu aktivnost. Od tog trenutka tretmani protiv pepelnice i peronospore postaju manje učinkoviti, no rizik od razvoja sive plijesni ostaje visok. U tom razdoblju, vinogradari trebaju posebno pažljivo birati pripravke, poštovati karencu, pratiti vremenske uvjete i prilagoditi mjere zaštite ovisno o fenofazi sorte.
U mnogim vinogradarskim regijama Europe, vremenski uvjeti tijekom kolovoza i rujna postaju sve nepredvidiviji zbog klimatskih promjena. Povećana učestalost kišnih dana, izraženije oscilacije temperature i duža razdoblja visoke vlage znatno povećavaju rizik od infekcija sivom plijesni. Prilagodba zaštitnih mjera ovim klimatskim izazovima postaje ne samo poželjna, već i nužna. U takvim uvjetima prednost se daje pripravcima sa sustavnim djelovanjem i kraćom karencom, kao i većoj učestalosti vizualnog pregleda vinograda. Kad se promatra učinkovitost pojedinih pripravaka, važno je uzeti u obzir aktivne tvari i preporučene doze.
Siva plijesan
Switch 62,5 WG (ciprodinil 375 g/kg + fludioksonil 250 g/kg) primjenjuje se u dozi 0,8–1,0 kg/ha s karencom od 21 dan. Teldor SC 500 (fenheksamid 500 g/L) koristi se u dozi 1,5–2,0 L/ha s karencom od 7 dana. Luna Privilege (fluopiram 500 g/L) primjenjuje se 0,8 L/ha, Chorus 50 WG (ciprodinil 500 g/kg) 0,45–0,75 kg/ha, dok Pyrus 400 SC (pirimetanil 400 g/L) ide 1,5 L/ha.
Pepelnica
Dynali (difenkonazol 30 g/L + cyflufenamid 20 g/L) primjenjuje se 0,8 L/ha, Topas 100 EC (penkonazol 100 g/L) 0,25–0,3 L/ha, Collis (boskalid + krezoksim-metil) 1,5 L/ha, a sumpor 3–6 kg/ha, ovisno o formulaciji.
Peronospora
Mildicut SC (iprovalikarb 250 g/L) koristi se 1,5 L/ha, Profiler (fluopicolid + fosetil-Al) 2,5 kg/ha, Pergado F (mandipropamid 50 g/L + folpet 400 g/L) 2,5 L/ha, Ridomil Gold MZ (metalaksil-M + mankozeb) 2,5 kg/ha. U biološkom pristupu, Serenade ASO (Bacillus subtilis) primjenjuje se 4–5 L/ha, Botector (Aureobasidium pullulans) 0,8–1 kg/ha, Polyversum (Pythium oligandrum) 0,1–0,15 kg/ha.
Važnost folijarne prihrane
Folijarna prihrana neposredno prije berbe, posebno pripravcima na bazi kalcija i kalija, pomaže u jačanju pokožice bobica. Deblja i otpornija kožica smanjuje prodor patogena, smanjuje mehanička oštećenja prilikom berbe te u konačnici pozitivno utječe na stabilnost vina. Preparati poput Wuxal Kalium (kalij i mikroelementi) i Calcinit (kalcij-nitrat) imaju dobru učinkovitost, a uz njih se često dodaju i aminokiseline poput L-prolina, glicina ili magnezija koje potiču otpornost biljke.
Primjeri iz prakse pokazuju da vinogradari koji redovito kombiniraju mehaničke i biološke mjere s kemijskim sredstvima imaju dugoročno stabilniji urod i manji postotak odbijenog grožđa u otkupnim centrima. Na kontinentalnom području, gdje su sezonski uvjeti često vlažni i pogodni za razvoj Botrytisa, vinari sve češće koriste kombinaciju Serenade ASO i Teldor SC u razmaku od 14 i 7 dana prije berbe, čime postižu dobar balans učinkovitosti i sigurnosti. Zakonski aspekti također zahtijevaju pozornost. U skladu s regulativama EU i Republike Hrvatske, maksimalne količine aktivnih tvari u gotovom grožđu strogo su regulirane. Stoga je svaki tretman neposredno prije berbe potencijalno kritičan ako se ne provede uz poštivanje karence.
Biološka zaštita za sigurnost i dugoročnu održivost
Usporedbom kemijske i biološke zaštite, može se zaključiti da kemijska sredstva osiguravaju brži i jači učinak, posebno u visokorizičnim uvjetima, no istodobno nose opasnost od ostataka, rezistentnosti i negativnog utjecaja na okoliš. Biološka zaštita, iako često nešto slabijeg inicijalnog učinka, pruža sigurnost, dugoročnu održivost i sve veću ulogu u integriranoj proizvodnji. Preparati poput Serenade ASO (Bacillus subtilis), Botector (Aureobasidium pullulans) i Polyversum (Pythium oligandrum) sve se više koriste kao dio strategije suzbijanja Botrytisa bez kemijskih ostataka. Sve više vinara odlučuje se za integrirani pristup, u kojem se kemijska sredstva primjenjuju strogo do granice karence, dok se biološka i mehanička zaštita koriste u završnim fazama dozrijevanja. Ovakav pristup, ne samo da čuva zdravlje potrošača, već i povećava tržišnu vrijednost vina, osobito na tržištima gdje se cijeni organski ili biodinamički uzgoj. Savjetodavna služba Republike Hrvatske igra ključnu ulogu u edukaciji vinogradara.
Redovito izdaje preporuke temeljene na fenološkim opažanjima i vremenskim prognozama, pruža podršku u praćenju zaraza putem modela poput VitiMeteo i Rimpro te održava edukacije o integriranim i ekološkim pristupima. Također, vodi ažurne baze registriranih pripravaka i pomaže vinogradarima u usklađivanju sa zakonskim propisima, posebno kada je riječ o karencama i maksimalnim ostacima pesticida (MRL). Kad govorimo o sortama vinove loze, važno je naglasiti da svaka ima svoje specifičnosti u pogledu otpornosti na bolesti i zahtjeva u zaštiti.
Graševina, najraširenija sorta u Hrvatskoj, pokazuje osjetljivost na sivu plijesan i pepelnicu, osobito u kasnijim fazama dozrijevanja. Stoga je preporučljivo kombinirati biološke pripravke poput Polyversuma i Serenade ASO s jednim kemijskim tretmanom poput Teldora u roku od 10 dana prije berbe. Malvazija, dominantna sorta vinove loze u Istri, izložena je napadu peronospore u kišnim godinama, dok u sušnim sezonama pepelnica predstavlja glavni rizik.
Za nju se preporučuje preventivna primjena pripravaka poput Collisa protiv pepelnice te Chorus ili Switch za sivu plijesan. Sauvignon bijeli zahtijeva izuzetno preciznu zaštitu jer zbog tanke pokožice lako podliježe botritisu. Pripravci poput Luna Privilege i Botector dobro se uklapaju u strategiju njegove zaštite. Pošip, autohtona sorta s Korčule, srednje je osjetljiv na sve tri bolesti, no posebnu pažnju treba posvetiti pepelnici u južnim položajima, gdje visoke temperature favoriziraju njezino širenje. Rajnski rizling pokazuje tendenciju pucanja bobica u nepovoljnim uvjetima, što povećava rizik od sive plijesni. Zbog toga se savjetuje kombinacija kalcijeve folijarne prihrane i tretman pripravcima poput Pyrus 400 SC ili Switcha.
Fenološki pristup zaštiti: od cvatnje do berbe
Zaštita vinove loze prije berbe ne može se sagledavati izolirano – ona je posljednja karika u lancu koji započinje već u ranoj vegetaciji. Cjelovit pristup zahtijeva praćenje fenofaza sorte, vremenskih prilika i dinamike populacije patogena. U razdoblju nakon cvatnje, bobice postaju sve osjetljivije na sivu plijesan, osobito kad dođe do kontakta grozdova zbog guste lisne mase ili kišnog vremena. Pravovremeno uklanjanje zaperaka, prozračivanje zone grozda i odstranjivanje viška lišća ključne su mjere koje smanjuju potrebu za kemijskom intervencijom kasnije u sezoni. U praksi se često pokazalo da sorte s kompaktnim grozdovima (npr. rajnski rizling, graševina) imaju veći rizik od Botrytisa, pa zahtijevaju dodatnu mehaničku i preventivnu zaštitu. Korištenje bioloških pripravaka tijekom cijele sezone također doprinosi stvaranju mikrobiološke barijere na površini bobica, čime se dugoročno smanjuje populacija štetnih mikroorganizama.
Regionalne specifičnosti u Hrvatskoj
U slavonskim vinogorjima, gdje prevladava graševina, kišna razdoblja u kolovozu često izazivaju sekundarne infekcije sivom plijesni. Osim kemijske zaštite, sve više se primjenjuje i defolijacija južne strane reda kako bi se ubrzalo sušenje bobica i smanjila vlažnost mikroklime. U Istri, gdje dominira malvazija, dugi suhi periodi povećavaju pritisak pepelnice. Vinogradari ondje često kombiniraju preventivne tretmane sumporom i organskim pripravcima poput kalijevog bikarbonata, uz dodatnu gnojidbu algama radi otpornosti biljke. U Dalmaciji, osobito na otocima, visoke temperature i manjak oborina znače da je fiziološki stres glavni čimbenik smanjene otpornosti vinove loze. Primjena antistresnih pripravaka (aminokiseline, alge) u kombinaciji s biološkom zaštitom (npr. Botector) pokazala se vrlo učinkovitom u očuvanju kvalitete pošipa i plavca malog.
Znanstvena istraživanja: učinkovitost pristupa
Istraživanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu i drugih europskih institucija pokazala su da integrirani pristup zaštiti vinove loze koji kombinira kemijske, biološke i mehaničke mjere dugoročno daje najbolji omjer učinkovitosti, očuvanja okoliša i sigurnosti hrane. Primjeri iz vinograda u regiji Tokaj (Mađarska) i Pfalz (Njemačka) pokazuju da mikrobiološka kontrola sivih truleži s pripravcima poput Aureobasidium pullulans (Botector) i Bacillus subtilis (Serenade) u kasnijim fazama zriobe rezultira značajno nižim razinama ostataka pesticida u gotovom vinu, bez gubitka prinosa. Konačno, uspješna predberbena zaštita vinove loze nije rezultat jednokratne akcije, već pažljivo planiranog procesa. Svaki vinograd ima svoje specifičnosti – mikroklimu, sortiment, gustoću sadnje, tip tla – i zato je individualni pristup ključan. Redovito bilježenje fenofaza, evidencija tretmana i pravodobna reakcija na vremenske uvjete čine razliku između prosječnog i vrhunskog uroda. Kvalitetno grožđe je temelj svakog dobrog vina, a zdravo grožđe je ono koje se njeguje i štiti s razumijevanjem, znanjem i poštovanjem prema prirodi.
Foto: Shutterstock
