U prošlom članku u Gospodarskom listu objavljen je prvi dio o zelenoj rezidbi vinove loze, u kojem su opisani ampelotehnički zahvati osljepljivanja (prorjeđivanja) pupova, plijevljenja i pinciranja mladica te zalamanja zaperaka. Slijedi nastavak.
Prstenovanje
Prstenovanje je radnja koja se u vinogradu obavlja prije cvatnje i u fazi porasta boba. To je postupak skidanja kore s osnove lucnja, s osnove rodnog reznika i s osnove rodne mladice. Ovaj zeleni rez se obavlja kako bi došlo do bolje cvatnje, kako bi se postigao veći obujam boba. Također i kako bi se ubrzalo dozrijevanje, a ono također smanjuje osipanje grozda. Tim zahvatom odstranjuje se dio (prsten) kore širine od 3 do 5 milimetara pri bazi rodnih reznika i rodnih lucnjeva. Najčešće se provodi kod stolnih sorata vinove loze u svrhu manjeg osipanja te veće krupnoće grozdova i bobica. Za prstenovanje se koriste specijalne škare za prstenovanje – imaju kružni nož koji lagano odstranjuje koru bez oštećivanja drva, nožići ili skalpeli, a u novije vrijeme postoje i automatske ili poluautomatske škare, ali su rijetke u praksi izvan eksperimentalnih nasada.
Ne provodi se često u komercijalnim vinogradima, jer zahtijeva veliku preciznost i ručni rad, što je skupo i dugotrajno. Trs se iscrpljuje, pa je rizik od lošijeg prinosa naredne godine velik. Zbog naprednih metoda ishrane, navodnjavanja i izbora sorata, većina ciljeva prstenovanja može se postići drugim mjerama. U velikim vinogradima se koristi samo u eksperimentalne svrhe ili kod visokokvalitetnih stolnih sorata gdje je važan izgled i veličina bobice za povećanje atraktivnosti ploda. Prstenovanje je učinkovita, ali rizična mjera zelene rezidbe i danas se rijetko koristi. Zahvat može imati značajne pozitivne učinke, ali i ozbiljne negativne posljedice ako se ne provede pravilno ili ako se ponavlja svake godine.
Prorjeđivanje grozdova i bobica
Osim vinskih sorti, u vinogradarskoj proizvodnji značajnu ulogu zauzimaju i stolne sorte, tzv. zobatice. Kod ocjene stolnog grožđa poseban značaj pridaje se vanjskom, estetskom izgledu grozdova. To se u prvom redu odnosi na veličinu, rastresitost i uniformnost grozdova i bobica te ravnomjernu i dobru obojenost bobica. Zahvati koji tome u najvećoj mjeri pridonose su prorjeđivanje grozdova te prorjeđivanje bobica – cizeliranje. Prorjeđivanjem grozdova mijenja se omjer lisne površine i mase grožđa na trsu u korist lisne površine te tako više asimilata biva dostupno za dozrijevanje preostalih grozdova na trsu.
Time se potiče rast i razvoj preostalih grozdova, osobito u smislu postizanja veće krupnoće i bolje obojenosti bobica, veće koncentracije šećera, kao i procesa bržeg dozrijevanja grožđa. Obično se uklanjaju grozdovi koji su slabo razvijeni, loše pozicionirani, bolesni ili kasne s razvojem. Vršni grozdovi na mladici najčešće su slabije razvijeni i kasnije dozrijevanju od bazalnih grozdova pa se oni obično i uklanjaju kod prorjeđivanja. Prorjeđivanje grozdova uobičajeno se obavlja od završetka cvatnje (oplodnje) pa do pojave šare.
Prorjeđivanje bobica ili cizeliranje najčešće predstavlja prikraćivanje vrha i pojedinih krilaca grozda kako bi grozdovi bili što uniformnije građe i podjednakog vremena dozrelosti bobica. Taj ampelotehnički zahvat posebno je značajan i najčešće se primjenjuje kod sorti sa zbijenim grozdovima te pridonosi razvoju lijepih, rastresitih grozdova s krupnim bobicama ujednačene veličine i obojenosti. Kod nekih sorti taj zahvat može povećati krupnoću bobica i za 30 %. Cizeliranje se provodi ljeti u fazi rasta bobica, kad su svi grozdovi formirani i kad je vidljiva konačna veličina i oblik svakog pojedinog grozda.
Vršikanje mladica vinove loze – važan zahvat za kvalitetu grožđa
Vršikanje je rezanje vrhova mladica vinove loze pred kraj njihova rasta. Ovaj zahvat pomaže da vinova loza ne postane pregusta, što je posebno važno u vlažnim godinama i područjima. Preguste loze otežavaju dozrijevanje grožđa i povećavaju opasnost od bolesti poput sive plijesni. Dugačke mladice mogu ometati berbu i stvarati uvjete za razvoj bolesti kao što je peronospora, pogotovo ako se pojave nakon zadnjeg prskanja.
Vršikanjem se sprječava zasjenjivanje grozdova i poboljšava dozrijevanje. Također, pomaže biljci da bolje raspodijeli hranjive tvari, što doprinosi većem udjelu šećera u bobicama. Zahvat se obično provodi kad mladice narastu oko 45 cm iznad gornje žice, odnosno kad dosegnu visinu od 122 do 152 cm. Tada su još uspravne i lako se režu. Ako se čeka predugo, mladice postaju teške i savijaju se, što otežava rezanje. Vršikanje se može obaviti ručno (škarama, nožem ili srpom) ili strojno, što se pokazalo kao dobra praksa na većim površinama. Vršikanje se obično provodi na kraju intenzivnog rasta mladica, kalendarski je to uobičajeno krajem srpnja ili početkom kolovoza.
Defolijacija – djelomično uklanjanje listova
Defolijacija vinove loze (ili pravilnije rečeno djelomična defolijacija ili skidanje lišća) zahvat je zelene rezidbe kojim se u zoni grozda odstranjuje dio listova. Uobičajeno se odstranjuje tek nekoliko listova po mladici (najčešće dva do tri). Defolijacijom se poboljšava mikroklima u zoni grozda, s ciljem povećanja kvalitete grožđa, smanjenja zaraženosti gljivičnim bolestima poput sive plijesni (Botrytis cinerea), te efikasnije aplikacije sredstava za zaštitu bilja.
Treba paziti da se ne pretjera jer bi to moglo izazvati stres biljke ili ožegotine na bobicama. Defolijacija trsova može se provoditi u raznim fazama vegetacije i taj se raspon uobičajeno kreće od faze zametanja bobica do nekoliko tjedana pred berbu, a standardnim terminom obavljanja defolijacije uobičajeno se smatra početak faze dozrijevanja grožđa, odnosno pojava šare grožđa. Ne preporučuje se prerano ni prekasno, kako se ne bi negativno utjecalo na fotosintezu i razvoj bobica.
 pupova, plijevljenja i pinciranja mladica te zalamanja zaperaka.){kind=link}