Do sada pogodni ekološki i klimatski uvjeti u Hrvatskoj omogućavali su proizvodnju kvalitetnog voća, među kojim svakako prednjači jabuka. Iako je po ukupnoj proizvodnji proizvodnja kruške tek na sedmom mjestu, posljednjih godina bilježi se njezin rast. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je 2020. godine proizvedeno 66 926 tona jabuka i 5 348 tona krušaka.

Živimo u vremenu kad klimatske promjene više nego ikada do sada utječu i utjecat će na sve sektore gospodarstva. S obzirom da poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o vremenskim i klimatskim uvjetima, jedan je od najugroženijih sektora. Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti utječu na prinos. Samim time utječu i na prihod od poljoprivrede te uzrokuju znatne ekonomske gubitke danas u mnogim krajevima svijeta.

Kako bi poljoprivredna proizvodnja opstala i razvijala se, svakako će biti potrebno mijenjati do sada poznate načine proizvodnje. Samim time i mjere zaštite. Klima ne utječe samo na fiziološke procese u biljci već i na pojavu manje poznatih ili novih, do sada nepoznatih štetnika i bolesti u voćarstvu.

Program posebnog nadzora štetnih organizama u voćnjacima

Tijekom 2021. godine djelatnici Centra za zaštitu bilja provodili su vizualne preglede i sakupljali uzorke plodova jabuke i kruške u sklopu programa posebnog nadzora u cilju potvrde mogućeg prisustva karantenskih štetnih organizama. Uzorci su uzeti iz voćnjaka na području Istarske, Zadarske, Zagrebačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske; Koprivničko-križevačke, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. U razdoblju berbe uzorkovani su plodovi, listovi ili drvenasti dijelovi biljke na kojima su uočeni simptomi zaraze biljnim patogenom.

Uzorci su sakupljeni iz konvencionalnih, ekoloških i zapuštenih voćnjaka. Na analiziranim uzorcima utvrđene su relativno uobičajene bolesti jabuke koje se iz godine u godinu pojavljuju u različitom intenzitetu ovisno o klimatskim prilikama i primijenjenim programima zaštite, kao što su gorka trulež plodova – Colletotrichum spp.; smeđa trulež plodova – Monilinia fructigena; krastavost plodova – Venturia inaequalis, Venturia pyrina; siva plijesan – Botrytis cinerea i fuzarijska trulež plodova– Fusarium spp.

Uzročnici bijele i crne truleži plodova

Osim bolesti koje su već dobro poznate voćarima, na području Istarske, Koprivničko-križevačke i Zagrebačke županije u voćnjacima u sustavu ekološke proizvodnje, uočeni su plodovi s pjegama koje nisu odgovarale simptomima gorke ili smeđe truleži plodova. Pjege na plodovima bile su smeđe (svjetlije ili tamnije) do crne boje, različitog oblika i veličine. Najčešće su se formirale na sredini ploda ili u području čaške i peteljke. Trulež ispod pjege širila se po cijelom plodu.

Kod uznapredovale zaraze na pjegama su se stvarala plodna tijela gljive, piknidi. Unutar njih se nalazio veliki broj spora kojima gljiva ostvaruje daljnje zaraze. Laboratorijskom analizom takvih plodova potvrđene su dvije vrste gljiva iz porodice Botryosphaeriaceae. Radi se o vrstama Botryosphaeria dothidea („bijela“ trulež plodova) i Diplodia seriata (sinonim Botryosphaeria obtusa) („crna“ trulež plodova). Botryosphaeria dothidea izolirana je iz plodova jabuke  i kruške; Diplodia seriata potvrđena je na plodovima jabuke te kori i granama stabla kruške.

 class=
Diplodia seriata – „crna“ trulež plodova jabuke

Nastanak rak rana

Obje vrste mogu zaraziti plodove, listove i sve drvenaste dijelove biljke. Zaraženi plodovi trunu, dok se na drvenastim dijelovima stvaraju rak rane.

U Hrvatskoj su zadnjih nekoliko godina vrste iz porodice Botryosphaeriaceae zabilježene i na drugim voćnim vrstama kao što su orah, lijeska, kesten i maslina. Vrlo su često tzv. endofiti, to jest žive u biljkama domaćinima, a ne uzrokuju bolesti i ne nanose im štetu. Iako to još nije razjašnjeno, pretpostavlja se da te gljive trebaju neku vrstu okidača ili stres da bi se aktivirale kao patogeni. To mogu biti poplave, visoke temperature, sušu, smrzavanje, mehanička oštećenja, uzgoj na nepovoljnim tlima. Vjeruje se da su klimatske promjene u zadnjih petnaestak godina doprinijele njihovoj sve većoj važnosti.

Obje gljive za svoj razvoj i ostvarivanje zaraze trebaju toplo i vlažno vrijeme. Optimalna temperatura za razvoj bijele truleži ploda je oko 30°C; crna trulež aktivira pri nešto nižim temperaturama, oko 20°C. Preživljavaju u plodnim tijelima, piknidima na zaraženim drvenastim dijelovima stabla ili mumificiranim plodovima. Tijekom proljeća i kišnog ljeta iz plodnih tijela oslobađa se veliki broj spora. One se dalje raznose na sve dijelove biljke.

Zaraza plodova ostvaruje se u razdoblju od cvatnje pa sve do berbe. Prvi simptomi pojavljuju se u vrijeme zriobe plodova. Na mjestu zaraze primjećuju se sitne, tamne pjege, ponekad omeđene crvenim rubom. Razvojem bolesti pjege poprimaju smeđu do crnu boju i šire se po plodu, što dovodi do truleži i propadanje plodova. Simptomi variraju ovisno o sorti i patogenu.

Kod crvenih sorti tijekom procesa truljenja koji uzrokuje gljiva B. dothidea može doći do izbjeljivanja pokožice ploda i pojave svijetlo smeđih pjega. Po njima je bolest i dobila ime „bijela trulež plodova“. Ako su plodovi zaraženi gljivom D. seriata pjege će biti tamno smeđe do crne boje. Zato je zovemo „crna trulež plodova“. S obzirom da se radi o malo poznatim bolestima jabuke i kruške u Hrvatskoj, u laboratoriju za mikologiju Centra za zaštitu bilja napravljeni su preliminarni testovi patogenosti. Obje gljive pokazale su se kao izrazito patogene na jabuci i kruški; iako crnu trulež plodova nismo zabilježili na plodovima kruške u voćnjaku.

Prema podacima iz literature, bijela i crna trulež navode se kao sve češća pojava i problem u proizvodnji jabuke i kruške u Srbiji, Sjevernoj Americi i Nizozemskoj. Češće su zabilježene u ekološkom uzgoju. To ne iznenađuje obzirom da je primjena kemijskih sredstava u takvom tipu proizvodnje vrlo ograničena. Pojedine zemlje zbog pojave navedenih bolesti bilježe gubitke u proizvodnji i do 25 %. Prema literaturi najosjetljivije sorte jabuke su zlatni delišes i elstar. Iako, obje truleži potvrđene su i na sortama fuji, aurora i pink lady.

S obzirom na činjenicu da se poljoprivrednike subvencijama potiče na prelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju moguće je u budućnosti očekivati jaču pojavu bijele i crne truleži, kao i drugih bolesti koje do nedavno nisu predstavljale problem u proizvodnji.

Kako provoditi zaštitu?

Zaštita plodova jabuke od bijele i crne truleži plodova temelji se ponajprije na preventivnim mjerama. Budući da obje gljive ostvaruju zarazu svih dijelova biljke, pravilna njega nasada, redovita rezidba, sanitarna rezidba i uklanjanje ostataka od rezidbe kao i mumificiranih plodova ključni su za održavanje zdravstvenoga stanja nasada.

Osobito je važno što prije ukloniti zaraženi biljni materijal iz nasada da se smanji mogućnost zaraze. U Hrvatskoj ne postoje registrirana sredstva za suzbijanje bijele i crne truleži plodova jabuke i kruške. Istraživanja u svijetu su pokazala da sredstva koja se koriste za suzbijanje krastavosti plodova i ostalih već poznatih bolesti plodova daju zadovoljavajuće rezultate u zaštiti protiv bijele i crne truleži.

S obzirom da tijekom 2021. godine bijela i crna trulež nisu potvrđene u konvencionalnim voćnjacima u Hrvatskoj, pretpostavljamo da je redoviti program zaštite u voćnjacima osigurao potrebnu zaštitu. Imajući u vidu činjenicu da u Hrvatskoj za sada nema registriranih sredstava za njihovo suzbijanje i da se podiže sve više voćnjaka u sklopu ekološke proizvodnje, uvođenje biološke zaštite jedna je od vrlo značajnih mjera u suzbijanju tih bolesti.

Mogućnosti primjene bioloških pripravaka u posljednje se vrijeme sve više istražuju. Takvi pripravci su ekološki prihvatljivi i traženi kako od strane proizvođača, tako i od strane potrošača. Za suzbijanje bolesti koje uzrokuju trulež plodova jabuke, u svijetu se koriste biološki pripravci koji sadrže mikroorganizme kao što su Streptomyces rochei, Meyerozyma guilliermondii i Bacillus spp. koji su se pokazali vrlo učinkovitima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje