Mnogi su se ovih dana zabrinuli zbog opasnosti od radijacijskog zračenja uslijed nuklerarne eksplozije. U ljekarnama su zatražili jod, koji je neophodan za pravilan rad štitne žlijezde. Zbog manjka joda često dolazi do bolesti štitnjače. Zbog toga se i konzumnoj soli dodaje jod. No, unos joda u organizam ne može se temeljiti na prekomjernom soljenju hrane. Neke od namirnica koje sadrže jod su mliječni proizvodi, jaja, suhe šljive. Također i crni orah o kojem će biti riječi u ovom članku.

Crni orah, (Juglans nigra L.) je listopadno stablo visoko oko 30 m, nepravilno zaokružene krošnje. Tražen je i skupocjen zbog kvalitetnog debla koje je teško i otporno na vlagu. Ono se koristi u proizvodnji namještaja. Od sjemenki crnog oraha dobiva se ulje koje se koristi za izradu boja i sapuna. Deblo je uspravno, promjera do 2 m, tamnosmeđe do sivkastocrne kore. Mladi izboji su svijetlosmeđi, debeli, prekriveni žljezdastim dlakama. Cvatu od travnja do lipnja. Plodovi su krupniji od običnog ili pitomog oraha (Juglans regia) i dozrijevaju u listopadu.

Jestiva jezgra crnog oraha je znatno manja, a i nije toliko ukusna. Porijeklom je iz sjevernoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Kod nas se uzgaja kao ukrasno stablo u parkovima. Prednost njegove sadnje je u tome što raste brže nego obični orah, koji je kod nas zastupljeniji. Osim kao sirovina, ovaj orah je još vrjedniji kao lijek. Glavni dio crnog oraha koji se koristi u liječenju je vanjska ljuska koja se bere zelena. Obiluje jodom i mineralima, a sadrži linolensku kiselinu i vitamin C u obliku askorbinske kiseline. Vanjski sloj ili egzokarp ploda sadrži tanine, kinone, juglon i razne druge aktivne tvari koje djeluju protiv parazita te ga mnogi stručnjaci preporučuju za bezopasno čišćenje organizma protiv parazita.

Također, istraživanjima je potvrđeno da zbog velike količine omega 3-masnih kiselina, pomaže i kod alergija, psorijaze, artritisa, osteoporoze i visokog krvnog tlaka. Visok udio joda u crnom orahu potiče pravilno funkcioniranje štitnjače te djeluje protiv bakterija. Lišće crnog oraha koristi se u pripremi čaja ili kao oblog za kožu.

 class=
Tinktura cnog oraha obiluje jodom

Preporučeni dnevni unos joda iznosi 150 mcg na dan za odrasle osobe, dok su potrebe trudnica i dojilja za jodom nešto više. Manjak joda u organizmu može dovesti do oticanja štitnjače poznate kao guša te hipotireoze čiji su simptomi umor, mišićna slabost i gomilanje viška kilograma.

Prethodni članak20 milijuna kuna za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala
Sljedeći članakVinart Grand Tasting 2022.
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.