Plodovi višnje kao voćne kulture izuzetno su interesantni za preradu u mnoga alkoholna pića. Tradicionalno se već dugo u našim krajevima proizvode domaći likeri od višanja čija je proizvodnja najjednostavnija i zahtijeva najmanje prostora i vremena.

Liker je jako alkoholno piće koje sadrži najmanje 15%, a najviše 40% alkohola. Sama riječ „liker“ dolazi od latinske riječi liquifacere što doslovno znači učiniti tekućim ili otopiti.

Baza likera uglavnom neka vrsta voćne rakije, najčešće lozovača ili komovica. Tajna dobrog likera ovisna je upravo o kvaliteti bazne rakije. Izuzetno je važno da je rakija bez mana (oštar miris na UHU ljepilo, kiselost u okusu, miris na plijesan itd.). Dodatak šećera ili meda daje karakterističan slatki okus. Ovisno o vrsti likera, dodaje se još neko voće, začini, ljekovito bilje, kava i mnogi drugi sastojci.


Plodove višnje potrebno je držati određeno vrijeme u kontaktu s alkoholom kako bi se iz plodova izvukli svi njeni sastojci. Taj proces nazivamo maceracija. Boja i aromatske tvari iz višanja tako prelaze u alkohol, koji će biti osnova budućeg likera. Toplina tijekom maceracije dodatno pospješuje i ubrzava otapanje tvari pa se često preporučuje držati staklenke s višnjama i rakijom na toplome mjestu. Potrebno je izbjegavati direktno sunčevo svjetlo jer može doći do degradacije boje likera.

Recept za liker od višanja

Sastojci:

1 kg svježih plodova višanja,  1 litra rakije (komovica, lozovača), 1kg šećera, 1 vrećica vanilin šećera ili štapić vanilije.

Postupak:

  • oprane plodove višanja i šećer stavite u prikladnu staklenku. 
  • preko višanja nalijte rakiju, a staklenku dobro zatvorite i ostavite na osunčanom mjestu (najbolje uz prozor) najmanje mjesec dana. Toplina ubrzava maceraciju, odnosno otapanje tvari iz borovnice u alkohol. Međutim, sunce može uzrokovati gubitak boje likera, stoga ako želite sačuvati tamniju boju, maceraciju treba provesti na tamnom i toplom mjestu.
  • povremeno promućkajte staklenku
  • kada je proteklo potrebno vrijeme, liker procijedite kroz cjedilo obloženo krpom ili s nekoliko slojeva gaze.
  • liker ulijte u pripremljenu steriliziranu bocu i čvrsto zatvorite.

kako bi se sastojci dobro proželi, a liker dobio svoj puni okus, ostavite ga da odstoji još barem mjesec dana.

Foto: Shutterstock

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakRast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u RH
Sljedeći članakPodsadnja vinove loze
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.