Drijenak – Botaničke odlike
Drijenak je voćka koju najčešće susrećemo u šumi ili uz rubove listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem. Široko je rasprostranjen, a najviše po sunčanim brdovitim terenima, gdje je tlo vapneno i ocjedito. Listopadni je grm ili manje drvo koje može narasti od 2 do 6 m. Može rasti i do 1200 m nadmorske visine. Drijenak je vrlo tvrdo šumsko drvo, žilavo i teško pa stoga ima i uporabnu vrijednost. Kora stabla je tanka i ispucala, žućkastosmeđe boje.
Listovi su jajasti ili eliptični na dugim peteljkama (5 – 10 mm). S obje strane list je obrastao sitnim dlačicama. Plodovi su eliptični, crveni do tamnocrveni koji su jestivi veličine 15 mm. Drijenak ima duže vrijeme dozrijevanja, od kraja kolovoza do sredine rujna. Plodovi su slatko-kiselkasta okusa kada potpuno dozriju, a u početku trpka i gorkasta okusa. Cvjetovi su žute boje koji cvjetaju prije listanja. Kod nas se drijenak može naći i u vrtovima i parkovima, gdje se uzgaja zbog žutih lijepih cvjetova i jestivih plodova, a preporučuje ga se uzgajati i blizu pčelinjaka jer su to prvi cvjetovi koje posjećuju pčele, pa je stoga koristan u prvoj paši.
Simbolika značenja
Osim ovoga, možemo spomenuti da drijenak u narodu ima dosta simboličkog značenja i dan danas neki se toga prisjete. Neki mu pridaju i natprirodna svojstva kao drvo ozdravljenja. Ljudi su se od davnina umivali vodom u kojoj su bile ostavljene drijenove šibe. Šibama od drijenka šibali su se mladi janjci da bi bili zdravi. Drijenak se smatrao zaštitom od udara groma i uroka. Na drijenu se isprobavala snaga upravo zbog njegove žilavosti i tvrdine. No, drijenak se koristio i u druge svrhe. Zbog cijenjenih plodova drijena pripravljaju se sokovi, slatko, kompoti, pekmez, čaj i izuzetno cijenjena drijenova rakija koja je ljekovita.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
